BRISEL - Ukrajina se nalazi pred istorijskim izborom između Evropske unije i Rusije, a odluka će vjerojatno biti donesena u posljednji trenutak, možda tek na samom sastanku na vrhu u Vilniusu potkraj ovog mjeseca, pišu evropski mediji.
Ministri vanjskih poslova EU-a pozvali su u ponedjeljak na sastanku u Briselu ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da riješi slučaj bivše premijerke Julije Timošenko kako bi na samitu Istočnog partnerstva u Viljnusu 28. i 29. novembra mogli sklopiti strateške sporazume o pridruživanju i slobodnoj trgovini, bez perspektive članstva.
Ministri su trebali odlučiti je li Ukrajina ispunila uslove EU za potpisivanje sporazuma, no odluku su odgodili kako bi ukrajinskom parlamentu dali vremena da ove sedmice, među ostalim, usvoji zakon koji bi trebao omogućiti Timošenko da ode u Njemačku na liječenje zbog problema s kičmom.
Timošenko je 2011. osuđena na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe ovlasti pri kupnji ruskog plina. Zapad njeno suđenje smatra politički motivisanim i simbolom "selektivne pravde", kako je službeno formulisana jedna od osnovih političkih zapreka za potpisivanje sporazuma.
Janukovič je spreman pustiti Timošenko na liječenje, ali joj ne želi dati službeni oprost, što traže neke države članice EU. Želi da se Timošenko nakon liječenja vrati u domovinu i odsluži zatvorsku kaznu.
Ona bi mu, naime, mogla biti opasan protivnik na predsjedničkim izborima 2015. kada bi joj dopustio povratak u politiku.
- Više puta smo upozorili ukrajinske vlasti da ne ostavljaju stvari za posljednji trenutak, ali eto...- rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski.
Njemački ministar vanjskih poslova Gido Vestervele kazao je kako želi da se Ukrajina okrene prema Evropi i iskoristi prednosti čvršćih trgovinskih veza, ali i istaknuo da mora ispuniti osnovne uvjete.
-Svesrdno preporučujem Ukrajini da djeluje... i da ne odugovlači.
Vrijeme ističe - rekao je, prenosi Reuters.
Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, čija zemlja predsjedava EU-om, kazala je da Ukrajina mora provesti reforme izbornog sistema i državnog tužilašttva i riješiti slučaj Timošenko. "Ne učini li to, potpisivanje sporazuma neće biti moguće", kazala je.
-Sve je u rukama predsjednika Janukoviča. Mi imamo politiku (prema Ukrajini). Nisam siguran da on ima politiku prema Evropskoj uniji - ocijenio je švedski ministar vanjskih poslova Karl Bilt.
Međutim, ukrajinski diplomati ističu da je sklapanje sporazuma s EU-om složenije pitanje nego što se čini. Rusija vrši golem pritisak na Kijev da ne krene evropskim putem, objašnjavaju.
Moskva koristi trgovinske sankcije i prijetnju prekidom snabdijevanja energentima kako bi je, kao i Moldaviju, Gruziju i druge bivše sovjetske republike, spriječila da se približi Evropi, nudeći kao alternativu svoju carinsku uniju.
-Ne želimo novi Hladni rat u našoj regiji - kazao je jedan ukrajinski izvor, priznajući da čak ni visoki ukrajinski funkcioneri ne znaju što tačno ruski predsjednik Vladimir Putin govori Janukoviču na njihovim sastancima u četiri oka zadnjih dana, prenosi EUobserver.
Kao i Sikorski, izvor smatra da će konačna odluka vjerojatno biti donesena u posljednji trenutak, možda čak na samom summitu u Vilniusu.
Sklapanje sporazuma s Ukrajinom neizvjesno je i po mišljenju njemačke kancelarke Angele Merkel. "Još ne možemo reći je li Ukrajina spremna ispuniti uvjete za potpisivanje", kazala je u ponedjeljak u Bundestagu. Nije direktno spomenula slučaj Timošenko, ali je pozvala Kijev da poduzme "uvjerljive korake" i riješi problem "selektivne pravde".
Zauzvrat je ponudila mogućnost financijskih poticaja. "Zauzet ću se u Vilniusu da EU kao odgovor na ruski pritisak ponudi konkretne prilike i istinsku solidarnost", kazala je. "To bi moglo biti u obliku dodatnih prilika za prodaju proizvoda našeg partnera koje ne može izvoziti u Rusiju ili kao pomoć u širenju njegovih izvora energije."
EU, primjerice, radi na sporazumu s Kijevom o uvozu prirodnog plina preko Slovačke po cijenama nižim od Gazpromovih.
No, Ukrajini treba puno više od otprilike milijardu američkih dolara koliko nude evropski čelnici. Kijev je nedavno sugerirao EU-u da bi, ako potpiše sporazum, trebao utjecati na Međunarodni monetarni fond (MMF) da mu pomogne kako bi izbjegao mogući privredni slom.
Neki evropski diplomati i političari već su izgubili nadu da će sporazum s Ukrajinom biti potpisan. Kao dokaz navode slučaj Sergeja Vlašenka, advokata Julije Timošenko, koji je 11. novembra optužen za obiteljsko nasilje za što bi mogao dobiti tri godine zatvora.
-Aktiviranje mog slučaja novi je očiti primjer selektivne pravde - rekao je Vlašenko, ocijenivši da je riječ o PR triku kojim se želi prisiliti Evropski parlament da Kijevu da negativnu ocjenu kako bi Janukovič za neuspjeh u Vilniusu mogao okriviti Evropsku uniju.
Napomenuo je da ukrajinsko tužiteljstvo priprema i novi progon Timošenko zbog navodne pronevjere i upletenosti u naručena ubistva 1990-ih.
-Sigurni smo da se potpisivanje sporazuma neće dogoditi - kazao je jedan evropski izvor u Kijevu. On očekuje da će Janukovič u Vilniusu potpisati samo neke manje važne sporazume, poput sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru s EU-om, što bi omogućilo jeftine letove.
Izvor također smatra da se Janukovič najvjerojatnije neće pridružiti ni ruskoj carinskoj uniji, koja bi 2015. trebala prerasti u Evroazijsku ekonomsku uniju. Takav status quo omogućio bi mu da zadrži kontrolu u zemlji i vlast i nakon predsjedničkih izbora 2015. bez miješanja bilo Bruxellesa bilo Moskve. "Oni se ne žele vezivati ni uz Rusiju niti uz Evropsku uniju koliko god dugo je moguće", kazao je izvor.
Evropski dužnosnici u Bruxellesu, po pisanju Reutersa, još nisu odustali i razmatraju niz opcija koje bi mogle omogućiti potpisivanje sporazuma. Ako bude političke volje na strani EU-a i ako Ukrajina ispuni ostale političke uvjete, moglo bi biti dovoljno da Janukovič evropskim čelnicima na večeri 28. novembra jednostavno da svoju riječ da će uskoro riješiti slučaj Timošenko, rekao je jedan evropski izvor.
Neuspjeh u Vilniusu bio bi velik udarac Istočnom partnerstvu, inicijativi pokrenutoj 2009. kojom EU želi učvrstiti odnose sa šest bivših sovjetskih republika na svojim istočnim granicama i izvući ih iz ruske sfere utjecaja, bez perspektive punopravnog članstva.
Bjelorusija je već izgubljen slučaj zbog svojeg dugogodišnjeg diktatora Aleksandra Lukašenka. Armenija je odlučila pridružiti se ruskoj carinskoj uniji s Bjelorusijom i Kazahstanom nakon što joj je Putin zaprijetio da će joj stvoriti probleme u njezinu zamrznutom sukobu s Azerbajdžanom.
Azerzbajdžan stoji gotovo jednako loše kao i Bjelorusija kad je riječ o demokratskim standardima, čak i ako u Vilniusu s EU-om potpiše "Strateško partnerstvo o modernizaciji", dokument bez nekog bitnog sadržaja koji bi Uniji trebao osigurati isporuku azerbajdžanskog plina novim plinovodom.
Gruzija i Moldavija vjerojatno će u Vilniusu parafirati sporazume o pridruživanju s EU-om i učiniti korak bliže bezviznom režimu. No obje i dalje na svojem teritoriju imaju hiljade Putinovih vojnika kao stalno upozorenje.