BERLIN – Njemačkim novinama ne ide baš najbolje, jer su u posljednjih deset godina izgubile skoro četvrtinu tiraža.
Decenijama su novine bile svakodnevni pratilac, prvi izvor informacija. Kolporteri su ih raznosili u cik zore, a za porodičnim doručkom se čulo šuškanje novinskog papira. Ali, stranputica je naglo počela prošlog septembra kada je bankrotirao nirnberški dnevni list „Abendzajtung“, najstariji njemački bulevarski list, osnovan davne 1919. godine.
Sada slična sudbina prijeti, kako javlja Dojče Vele, jednom od najuglednijih dnevnih listova sa velikom tradicijom - "Frankfurter rundšau", osnovanom 1945.godine.List doduše, još izlazi, iako je objavio insolventnost, ali izgledi za budućnost nisu baš sjajni. Naposljetku, dioničari javno govore o „stalnim, velikim gubicima“.
Slijedeći kandidat za bankrot moglo bi po mišljenju stručnjaka biti njemačko izdanje „Fajnenšl tajmsa“.
"Ne vjerujem da će branša umrijeti“, kaže stručnjak za novinske medije Ginter Rager. Ali poteškoće su znatne. Za deset godina branša sigurno neće izgledati kao sada,dodaje on.
Rager kaže da podmladak u starosnoj dobi između 14 i 29 godina mnogo manje čita novine u odnosu na generaciju svojih roditelja. Čitaoci se sele na internet. Za novinsku branšu je još veći problem da se u istom smjeru uputila i reklamna branša.
Savez njemačkih novinskih izdavača nije pesimističan. Ipak, portparolka rog Saveza Anja Paskvaj priznaje da ni oni ne mogu znati kako će branša izgledati u budućnosti, pošto se nalazi usred transformacije.
Ana Paskvaj kaže da će vjerovatno na jednoj strani postojati birani štampani proizvodi za elitu, koji će biti skupi, a sa druge strane, masovne, jeftine ili čak besplatne novine za masu ljudi koji metroom idu na posao.
Ruger razmišlja slično. "Na osnovu podataka i razvoja koji pratim, mislim da će znatan dio čitalaca biti regrutovan iz obrazovanijeg sloja stanovništva, koji će sebi moći da priušti štampane novine i koji neće željeti da se informiše samo putem interneta“.
„Frankfurter rundšau“ vjerovatno neće imati udjela u toj budućnosti. Međutim, stručnjaci smatraju da za bankrot postoje i razlozi u samoj novinskoj kući.Te novine su htjele da istovremeno imaju i savezni i lokalni format, a to je skupo. „I dalje ćemo pisati o visokoj politici i o malim džeparošima“ - to je parola zabrinutih radnika.
Ironija sudbine je, da je nevolja pogodila novine sa dugom tradicijom i nivoom. Čak se list bolje nego neki drugi preorijentisao na internet. Međutim, rukovodstvo novina naručilo je stručnu analizu ekonomičnosti eventualnog nastavljanja izlaženja samo u elektronskoj formi. Nalaz je nedvosmislen - to se ne isplati.
U Njemačkoj još postoji 1532 lokalna izdanja novina, 330 novinskih kuća, 130 redakcija. Novinsko tržište je najveće u Evropi, i peto po veličini u svijetu. Uprkos tome, šuškanje jutarnjih novina uz kafu je i u Njemačkoj sve tiše, konstatuje Dojče Vele.