VAŠINGTON - Doktor Henri Edvard Roberts, tvorac prvog kućnog kompjutera, umro je u 68. godini od upale pluća.
Roberts je izumio kompjuter oltar 8800 i izvršio veliki uticaj na karijere Bila Gejtsa i Pola Alena, koji su kasnije osnovali kompaniju "Majkrosoft".
Gejts i Alen stupili su u kontakt s Robertsom nakon što su vidjeli njegovu mašinu na naslovnoj strani jednog magazina i ponudili mu da napišu softver za ovaj uređaj.
Taj program bio je poznat pod imenom "oltar-bejzik" i predstavljao je osnovu na kojoj je počelo poslovanje "Majkrosofta".
"Ed je bio spreman da rizikuje s nama - dvojicom momaka koje su interesovali kompjuteri davno prije nego što su oni ušli u svakodnevnu upotrebu. Uvijek smo mu bili zahvalni. Dan kada je naš prvi netestirani softver proradio na njegovom 'oltaru' bio je početak mnogih divnih stvari", napisali su u zajedničkoj poruci osnivači "Majkrosofta".
Suosnivač firme "Epl" Stiv Voznjak izjavio je da je doktor Roberts preduzeo "korak od ključne važnosti, koji je doveo do svega što imamo danas".
Roberts je bio osnivač firme "Mikroinstrumenti i telemetrijski sistemi", koja se u početku bavila prodajom digitrona i elektronskih dijelova za hobiste koji su pravili makete raketa.
Sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka firma se našla u dugovima, Roberts je počeo da razvija kompjuterski hardver, a rezultat je bila mašina oltar 8800.
Taj kompjuter bilo je moguće 1975. godine kupiti u dijelovima za 395 dolara, a prodavan je i kao sastavljena mašina po cijeni višoj za 100 dolara.
Roberts je svoju firmu prodao 1977. i povukao se na selo u Džordžiji te vratio u mladost baveći se povrtlarstvom, ali za njegov nemirni duh to nije bilo dovoljno. Ambiciju iz mladosti da studira medicinu konačno je ostvario i diplomirao 1986. Ed Roberts radio je kao internista i pregledavao tridesetak pacijenata na dan sve do penzije.
Čak i kad ga je žestoka upala pluća, od čijih je posljedica na kraju preminuo, osudila na postelju, nije se prestajao zanimati za nove tehnologije.
Bez tog povrtlara, časnika, liječnika, poduzetnika i prije svega računalnog inovatora danas bi svijet izgledao drugačije.