PARIZ - Novi premijer Francuske Manuel Vals najavio je danas, u prvom govoru pred parlamentom, smanjenje javnog duga i smanjenje ili potpuno ukidanje nekih poreza na zarade, te obećao otvaranje novih radnih mjesta i povećanje privrednog rasta.
"Suviše patnje, premalo nade - takva je danas situacija u Francuskoj", ocijenio je Vals u obraćanju poslanicima, koji bi poslije debate nakon premijerovog govora trebalo da glasaju o povjerenju vladi.
Vals smatra da su građani Francuske na nedavnim lokalnim izborima jasno izrazili razočarenje, sumnju, nezadovoljstvo, ogorčenje i strah od budućnosti.
"Građani od nas očekuju konkretne rezultate, a predsjednik Francuske Fransoa Oland to je shvatio i povjerio mi mandat da povedem zemlju u novu etapu", rekao je novi premijer.
Cilj Pakta odgovornosti i solidarnosti jeste, prema njegovim riječima, otvaranje trajnih radnih mjesta.
"Nezaposlenost guši Francusku već decenijama, a situacija se dramatično pogoršala 2009. Tek prošle godine je stopa nezaposlenosti donekle smanjena", podsjetio je Vals.
Novi premijer je rekao i da je, u današnjoj globalnoj ekonomiji i nemilosrdnoj konkurenciji, nužno da država podrži preduzeća, zanatlije, trgovce i poljoprivrednike, kao i da treba ojačati oblasti izvoza i turizma.
Podržati preduzeća znači podržati radna mjesta i investicije, naglasio je Vals.
On je najavio smanjenje poreza na plate i ukidanje takozvanog solidarnog poreza do 2016.
Vals se založio i za socijalni dijalog jer, kako je rekao, preduzeća imaju odgovornost prema zaposlenima.
"Zaposleni su bogatstvo tih preduzeća, bogatstvo naše privrede i bogatstvo naše zemlje", rekao je Vals.
Novi premijer je najavio i smanjenje budžeta za 50 milijardi evra do 2017, od čega bi 19 milijardi bilo na teret javne potrošnje, 10 milijardi na teret zdravstvenog osiguranja, a 10 milijardi na teret lokalnih vlasti.
On je istovremeno rekao da će Pariz poštovati obaveze prema budžetu EU, ali da neće uvoditi stroge mjere štednje.
Vals se založio i za smanjenje za 50 odsto broja regiona u Francuskoj do 2017.
Premijer je u govoru pred parlamentom odbacio kao nepravične optužbe Kigalija da je Francuska bila saučesnik u genocidu u Ruandi prije 20 godina i rekao da je cilj Pariza uvijek bio da razdvoji sukobljene strane.
U Ruandi je, poslije pogibije Hutu predsjednika Žuvenala Habijarimane, čiji je avion oboren 6. aprila 1994, uslijedilo 100 dana strašnog krvoprolića, tokom kojih su ekstremni Hutui ubili oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjine Tutsi i umjerenih Hutua.
Francuska je bila meta optužbi da je ignorisala znake upozorenja i obučavala vojnike i pripadnike milicije koji su kasnije učestvovali u genocidu, kao i da je diplomatskim putevima spriječavala efikasnu akciju koja bi zaustavila ubistva.
Pariz tvrdi da je angažovanjem svojih vojnika zaustavio ubistva i spasao hiljade života.