Vatikanski tajni arhiv, u kojem su pohranjeni dokumenti Crkve koji sežu 1000 godina unazad, po želji pape Franje je preimenovan u "Vatikanski apostolski arhiv", dok će struktura i svojstva tog arhiva ostati nepromijenjena, a već 2. marta istraživačima će biti dostupna dokumentacija iz pontifikata pape Pija XII.
Kako je saopšteno iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) novo ime arhiva treba da odgovara stvarnosti i bude u službi Crkve sveta kulture.
Sve je, kako se navodi, proisteklo iz jednog papinog proglasa "L''esperienza storica" - "Istorijsko iskustvo", u kojem je poglavar Katoličke crkve insistrao na transparentnosti.
Tako će 2. marta ove godine biti otvorena i dostupna dokumentacija iz pontifikata pape Pija XII, kojem kritičari pripisuju činjenicu da za vrijeme Drugog svjetskog rata nije protestovao protiv holokausta.
Eksperti se nadaju da će među dostupnim dokumentima naći izvore o tadašnjoj debati u Vatikanu.
Ovaj tajni arhiv Vatikana u blizini Sikstinske kapele odaje prije profani utiskak.
U čitaonici, koja djeluje svijetlo i moderno, sjedi desetina istraživača sa svojim lap-topom računarima i drevnim dokumentima i knjigama požutjele hartije.
Ova zbirka je jedinstvena. S jedne strane, ovdje su pohranjeni dokumenti Crkve koji sežu 1000 godina unazad.
Državni arhivi sadrže primarne izvore određene zemlje, Vatikanski tajni arhiv, pak, dokumentaciju iz čitavog svijeta.
Onaj ko se kreće kroz tamen i uske koridore dokumenata, nalazi se u šetnji kroz istoriju svijeta.
Ovde su konzrvatorski pohranjeni svi zakoni koje je Sveta stolica proklamovala, diplomatska korespondencija i dokumenti moćnih i uticajnih familija
Prema riječima crkvenog istoričara i eksperta Petera Gumpela samo iz vremena pontifikata pape Pija XII biće dostupno više od 16 miliona stranica iz vremena njegovog pontifikata koji je trajao do od 2. marta 1939. do 9. oktobra 1958.
U Apostolskom arhivu je dnevno na raspolaganju 60 mesta za istraživače, a svako odobrenje za istraživanje se čeka maksimalno tri mjeseca.
Nakon dobijanja dozvole istraživači su dužni da podnesu i zahtjev za ulazak u arhiv, a riječ je o propisu koji važi i za sve druge arhive u Vatikanu.
Prioritet ulaska u arhiv će imati 10 istraživaca iz Amerike, dvojica od njih iz Muzeja sećanja na Holokaust, sedmorica iz Izraela, 14 iz Njemačke, 16 iz Italije, 20 iz Istočne Evrope, kao i drugi iz Francuske, Španije, Latinske Amerike.
A teme o kojima se očekuju saznanja su na prvom mjestu Drugi svjetski rat, holokaust, Njemačka okupacije Italije, atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, osnivanje Nato i Varšavskog pakta...
Teme su i o kraju kolonijalnog doba u Aziji i Africi, ratu u Indokini, početku osnivanja Evropske zajednice, teološkim raspravama oko nekih dogmi ili dopuštenje istorijsko-kritičke egzegeze u katoličkoj teologiji iz 1943. godine.
Po mišljenju jednog prominentnog „vatikaniste” i profesora Huberta Volfa, prvi ozbiljni rezultati takvih istraživanja očekuje se tek u naredne tri do pet godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.