PARIZ - Napadi iz vazduha na Libiju mogli bi uslijediti odmah nakon sastanka svjetskih sila u Parizu o koordinisanoj vojnoj intervenciji protiv snaga lojalnih Moameru Gadafiju, rekao je izvor blizak pregovorima.
Isti izvor navodi da bi u početku Britanija, Francuska i Kanada mogle zajednički učestvovati u intervenciji.
SAD bi se mogle uključiti kasnije, a nakon Vašingtona umiješale bi se i eventualno arapske zemlje.
Svjetski lideri okupili su se danas u Parizu kako bi dogovorili zajedničku intervenciju u Libiji.
Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi je domaćin samita kome prisustvuju premijeri Britanije, Italije i Španije, Dejvid Kameron, Silvio Berluskoni i Hoze Luis Zapatero, njemački kancelar Angela Merkel i američki državni sekretar Hilari Klinton.
Sastanku prisustvuju i pemijeri Belgije, Danske, Grčke, Holandije, Norveške, Portugala i Poljske, kažu diplomate.
Sarkozi, Kameron i Klintonova razgovarali su ranije o zajedničkoj vojnoj akciji, a tokom tog susreta planirano je da izaberu i glavnog vojnog komandnata koji će predvoditi cijelu kampanju.
Francuska i Britanija usmjeriće pažnju na napade iz vazduha, dok će druge članice NATO nadgledati zonu zabrane leta.
Do sada su Belgija, Britanija, Kanada, Francuska, Italija, Norveška, Španija, Švedska, Katar i SAD najavile učešće u zoni zabrane leta.
Zapadne zemlje pozvale su arapske države da podrže vojnu opearciju protiv Libije, nakon što su članice Arapske lige takođe pozvale na uspostavljanje zone zabrane leta iznad Libije prošle sedmice.
Kao odgovor na to Jordan, Maroko, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i generalni sekretar Arapske lige Amr Musa učestvovaće na samitu.
Francuska, Britanija, SAD i arapske zemlje postavile su ultimatum libijskom vođi Moameru Gadafiju da odmah prekine sa svim napadima ili će se suočiti sa posljedicama.
SAD takođe su rekle da je Gadafi prekršio rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN o trenutnom prekidu vatre.
Kameron je rekao da će njegova zemlja rasporediti borbene avione tipa tornado i tajfun, avione za punjenje gorivom u vazduhu, kao i prateće letjelice za baze odakle će se preduzimati neophodne akcije.
Britanija ima avio bazu na Kipru, a Francuska se još nije oglasila koje avione i opremu je pripremila.
Kanada je najavila raspoređivanje lovaca CF-18 koji će nadgledati zonu zabrane leta.
Američki predsjednik Barak Obama nije se baš sasvim jasno izjasnio koju će tačno vojnu ulogu imati SAD, osim što će pomagati evropskim i arapskim partnerima da brane zonu zabrane leta.
On je, ipak, jasno rekao da SAD neće slati kopnene snage u Libiju.
Bugarska daleko od Libije
Bugarski aerodromi i vojne baze neće biti korišćene u eventualnim NATO operacijama u Libiji, izjavio je bugarski ministar odbrane Anju Angelov.
Prema njegovim riječima, bugarski aerodromi su isuviše daleko od Libije i NATO nije zahtijevao njihovo korišćenje.
"Ima dovoljno vojnih baza u Italiji, Španiji i na grčkom ostrvu Krit, tako da bugarski aerodromi neće biti neophodni", kazao je ministar vojni.
Angelov je rekao da Bugarska ne može da obezbijedi avione za kontrolu zone zabrane letova nad Libijom, jer vojni avioni nisu kompatibilni sa letjelicama NATO pakta.
Bugarska je, dodaje on, spremna da učestvuje u humanitarnoj misiji NATO i EU čiji je član, a tiče se slanja medicinskih eksperata na granice s Egiptom i Tunisom.