MOSKVA - U Rusiji je danas počela vojna vježba ruskih vazduhoplovnih snaga, najnovija u nizu vježbi u jeku tenzija sa Zapadom, a na probi je borbena gotovost.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da će se ovom vježbom provjeriti borbena spremnost vazduhoplovnih snaga i njihova sposobnost odbijanja neprijateljskog napada, prenosi AP.
Šojgu je vojnim zvaničnicima rekao da će poseban naglasak biti stavljen na raspoređivanje sistema vazdušne odbrane.
Ovo je posljednja u nizu vojnih vježbi s ciljem jačanja borbene gotovosti trupa, navodi američka agencija, dodajući da je, uprkos ekonomskom slabljenu Rusije, Kremlj nastavio da prilično troši na vojnu obuku i modernizaciju oružja, u jeku tenzija sa Zapadom zbog ukrajinske krize.
Putinova vojska na nogama, NATO u Litvaniji
Iznenadnu provjeru borbenih sposobnosti vazudušnih jedinica, ruski predsjednik zatražio je nekoliko dana nakon što je prvi dio vojnih trupa NATO stigao na Baltik. Prethodno, ruska stana je razmiještanje NATO jedinca ocijenila kao akt provokacije, dok iz s druge strane stiže odgovor da je razmiještanje trupa osmišljeno radi jačanja odbrane istočne Evrope.
Danas je u litvanski grad Rukla u centralnom dijelu zemlje stigao njemački bataljon koji je dočekala litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite.
Gribauskaite izjavila je na ceremoniji dočeka njemačkog bataljona da razmiještanje trupa NATO-a u Litvaniji šalje snažnu poruku da je Alijansa snažna i ujedinjena.
- Nikad ranije Litvanija nije ugostila vojne snage ovakve veličine i integriteta - rekla je Gribauskaite.
Agencija navodi da je ceremoniji takođe prisustvovala i ministarka odbrane Njemačke Ursula fon der Lejen, koja je izjavila da je razmiještanje tenkova i druge vojne opreme jasno stavilo na znanje da Litvanija nije sama.
Njemačka vojska je prošlog mjeseca počela da šalje vozom u Litvaniju 200 vojnih vozila, uključujući 30 tenkova, kao i 450 vojnika. To će biti i najveći kontingent u okviru multinacionalnog NATO bataljona od oko 1.200 ljudi. Belgijanci i Holanđani već su raspoređeni dok vojnici iz Luksemburga, Norveške, Francuske i Hrvatske treba da im se pridruže tokom 2017. i 2018. godine.
Tri slična bataljona treba da budu raspoređena u Poljskoj, Letoniji i Estoniji. Njihovo prisustvo su tražile te zemlje poslije ruskog pripajanja Krima 2014. godine. Rusija negira da ima bilo kakve teritorijalne pretenzije i optužuje NATO da želi da je okruži.
(index)