VAŠINGTON - Predsjednik SAD Barak Obama izjavio je da će se najveći dio od 140.000 američkih vojnika u Iraku vratiti kući za godinu dana.
Obama je pozdravio pokrajinske izbore u Iraku, održane u subotu, koji su prošli bez većih incidenata, navodeći da su Iračani sada spremni da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Obama, koji je dolaskom u Bijelu kuću naslijedio dva rata; u Iraku i Avganistanu, obećao je u predizbornoj kampanji povlačenje svih američkih vojnika iz Iraka za 16 mjeseci, odnosno po jednu ili dvije brigade mjesečno.
Upitan da li će većina vojnika biti kod kuće za naredni Superboul, šampionat u američkom fudbalu, Obama je odgovorio: "Da. Objavićemo zvanično kakve su nam namjere u Iraku kao i u Avganistanu."
Nova američka administracija razmatra da kroz 18 mjeseci poveća broj svojih vojnika u Avganistanu sa sadašnjih 36.000 na više od 60.000.
Obama je rekao da želi odgovorno američko povlačenje iz Iraka, koje će biti sprovedeno u fazama.
"Sada kada su Iračani imali veoma značajne izbore bez značajnijeg nasilja, u poziciji smo da prebacimo veću odgovornost na Iračane", rekao je Obama.
Obama je rekao da su mu najteži trenuci u ovom kratkom periodu od stupanja na dužnost bili kada je potpisivao pisma upućena porodicama poginulih vojnika.
Američki predsjednik je, inače, stalno naglašavao da će u Iraku ostati određene američke snage, koje će "kao instruktori" obučavati iračku vojsku, pomagati u borbi protiv terorista te čuvati američke diplomatske objekte. Uz to, rekao je da je uvijek spreman saslušati savjete vojnih zapovjednika.
Borbene jedinice u Iraku čine trećinu američkog vojnog kontingenta. Većina američkih vojnika u Iraku služi u jedinicama koje pružaju podršku borbenim snagama; neke od tih neborbenih jedinica već učestvuju u obuci iračke vojske.
U budućnosti bi i neke od danas borbenih jedinica mogle biti klasifikovane kao "neborbene", kako bi se mogle pridružiti obuci Iračana.
Ministar odbrane Robert Gejts kaže da će odluka o povlačenju američkih vojnika biti donesena nakon sastanaka predsjednika Obame s vrhom oružanih snaga.
"Radimo na nizu alternativa. Jedna od njih je dovršiti posao koji sada rade radni timovi na nivou brigada, nakon čega, a u roku od 16 mjeseci, slijedi transformacija prema pružanju pomoći Iračanima. Nakon toga, u različitim intervalima, povlače se pojedine jedinice. Predsjedniku ćemo svaku alternativu predočiti zajedno s procjenom rizika, koji ih prate", kazao je Gejts.
Jedan od tih rizika je pogoršavanje bezbjednosne situacije u Iraku, koja se, kako kaže Gejts, znatno poboljšala u posljednjih godinu i po.
"Iako je nasilja i dalje razmjerno malo, postoji potencijal za pogoršavanje situacije. Pred našim vojnicima su možda teški dani", objašnjava on.
Povlačenje američkih snaga je okvirno definisano već u američko-iračkom sporazumu o bezbjednosti, koji određuje rok od tri godine, za sve vrste američkih jedinica.
Mnogo je Amerikanaca koji žele da predsjednik brzo donese odluku o ovom pitanju. Međutim, na odluku će se morati pričekati, barem dok ne završe savjetovanja predsjednika države s generalima u Pentagonu.
U Avganistanu su do sada poginula 644 američka vojnika, a u Iraku 4.236.
Optimistična najava
Vojni stručnjak Majkl O'Hanlon iz Instituta Brukings u Vašingtonu kaže da predsjednik Barak Obama treba oprezno prići povlačenju iz Iraka. "Možda bi prihvatanje konkretnog plana trebalo odgoditi dok ne vidimo kako će proći izbori u Iraku", kaže O'Hanlon. On je dodao da je Obamina najava o povlačenju za 16 mjeseci previše optimistična. "Međutim, najvažnije je sačuvati fleksibilnost, analizirati situaciju u Iraku i obezbijediti stabilnu tranziciju. Jedino ćemo tako pomoći Iračanima", dodaje on.