VARŠAVA - Poljaci će 20. juna i eventualno u drugom krugu 4. jula moći da biraju novog predsjednika između 10 kandidata, pošto 12 od prijavljena 22 nisu uspjeli da prikupe u četvrtak do ponoći neophodnih 100.000 potpisa građana.
Državna izborna komisija registrovala je 10 kandidata za vanredne predsjedničke izbore, poslije pogibije Leha Kačinskog u padu predsjedničkog aviona kraj Smolenska u Rusiji, a konačnu potvrdu daće kada potpise provjeri, kako je najavila, najvjerovatnije u utorak.
Najviše potpisa prikupio je izborni štab opozicionih konzervativaca za brata blizanca poginulog predsjednika, lidera stranke Pravo i pravda, bivšeg premijera Jaroslava Kačinskog, i to 1,7 miliona.
Vladajuća Građanska platforma za svog kandidata, predsjednika Sejma poljskog parlamenta Bronjislava Komorovskog, koji od avionske nesreće kraj Smolenska 10. aprila vrši dužnost šefa države, prikupila je 769.000 potpisa.
Znatno više od neophodnih 100.000 potpisa dostavili su Komisiji i kandidat Poljske narodne stranke, vicepremijer Valdemar Pavlak, i lider postkomunista iz Saveza demokratske ljevice Gžegož Napjeralski, i ne moraju da brinu da neće biti registrovani.
Državna izborna komisija, takođe, u skladu s izmjenama Izbornog zakona, koji je onemogućio Poljacima osuđivanim za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti da se kandiduju, mora da provjeri u sudskom registru da li su kandidati osuđivani. To može da komplikuje kandidaturu lidera vanparlamentarne populističke stranke i vicepremijera u prethodnoj vladi Jaroslava Kačinjskog, Andžeja Lepera. Ovaj poznati poljski populista jeste osuđen na kaznu zatvora zbog iznude seksa od partijskih aktivistkinja Samoodbrane, što bi trebalo da mu onemogući kandidaturu, ali presuda nije pravosnažna i neće biti do izbora.
Glavni favorit na izborima je kandidat vladajućih liberala, predsjednik Sejma Komorovski, kojem neke ankete predviđaju pobjedu već u prvom krugu.