Svijet

Zabranom Twittera Turska ugrozila ugled

Zabranom Twittera Turska ugrozila ugled
Zabranom Twittera Turska ugrozila ugled
Dejan Šajinović

BANJALUKA – Zabranom korištenja društvene mreže Twitter Turska je ozbiljno diskreditovala svoju poziciju na zapadnom Balkanu i ulogu važnog regionalnog igrača u našem regionu, složni su svi analitičari koje smo kontaktirali.

Podsjećanja radi, Twitter je blokiran u noći između četvrtka na petak, odlukom suda, samo nekoliko sati nakon što je Redžep Tajip Erdoan, turski premijer, zaprijetio da će zabraniti korištenje ovog servisa za komunikacije na kojem su objavljeni brojni tvitovi u kojima je optuživan za korupciju.

Korisnici Twittera u Turskoj su nakon zabrane preusmjeravani na stranicu turskog regulatora zaduženog za internet sa tekstom sudske naredbe o zabrani korištenja te mreže. Korisnici Twittera su objavljivali snimke i dokumenta koji, kako su istakli, pokazuju korupciju u krugu Erdoanovih najbližih saradnika, a državna novinska agencija Anadolija je javila da su vlasti "tehnički blokirale pristup Twitteru", jer je servis ignorisao pozive na uklanjanje veza koje su smatrali ilegalnim.

Slobodan Janković, stručnjak za Tursku iz Beograda, smatra da će ova odluka donijeti veliku štetu turskoj diplomatiji i njenim nastojanjima da se na Balkanu predstavi kao moderna zemlja koja želi graditi političke, kulturne i ekonomske veze sa ovim regionom s kojim ima tradicionalne vjekovne odnose, a posebno što je tu odluku saopštio sam predsjednik Vlade. 

"Ona će imati negativno delovanje na njihov ugled gdje bi oni trebalo da se predstave kao pomiritelji zapadnog Balkana, kao zemlja koja širi kulturnu saradnju i doprinosi miru", istakao je on. S druge strane, kako ističe, odluka pokazuje da je Turska još nedovoljno stabilna demokratija, jer vladajuća partija nije našla način da se sa kritičkim mišljenjem i argumentima opozicije suoči kroz PR strategiju i ulazak u dijalog.

Janković kaže da Turska ima veze sa našim regionom i kroz muslimansku populaciju koja osjeća Tursku kao prijateljsku zemlju, ali da se Turska nikada nije ozbiljno ekonomski postavila prema balkanskim zemljama, ističući da je Turska jedino u Rumuniji imala neke ozbiljnije ekonomske investicije. 

"Ali čitava njihova ekonomska ekspanzija je u dobroj meri na staklenim nogama jer kad pogledate koliko se Turska zadužila za sve vreme, onda će videti da je to dugoročno neodrživo", smatra on. Dodao je da su zbog rasta duga u Turskoj sproveli nekoliko velikih programa privatizacija raznih komunalnih i infrastrukturnih objekata da bi smanjili deficit.

"Turska nema novca za investiranje i ne verujem da može da dođe do nekog značajnijeg angažmana u našem regionu na tom polju. S druge strane, za razliku od njih i Evropa i Rusija u ovom regionu imaju velike ekonomske interese. Politički, ne može se poreći da Turska ima snažne veze sa muslimanskim stanovništvom i organizacijama, ali znate kako, bez solidne ekonomske podloge to sve ide jako teško", mišljenja je on.

Darko Tanasković, stručnjak za Tursku i bivši ambasador u Turskoj, smatra da je Erdoanova odluka dokaz slabljenja njegove doskora neprikosnovene pozicije na turskoj političkoj sceni, ranjivosti i povećane nervoze. Smatra da će ova odluka biti kontraproduktivna i za njega, i da će oštetiti poziciju Turske.

"Sve to ne može koristiti ni Erdoanu, a ni Turskoj, jer im kredibilitet usled ovakvih poteza glavnog nosioca vlasti objektivno opada. Primetno je, stoga, da predsednik Abdulah Gul već izvesno vreme nastoji da svojim umerenim  izjavama bar donekle amortizuje štetu koju spoljnopolitičkom imidžu Turske nanosi gnevni premijer", naveo je on.

Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ističe da često postoji raskorak između proklamovanih političkih opredjeljenja pojedinih zemalja i političke prakse s druge strane.

"Ta odluka turske vlade se neminovno odražava na njenu vanjsku percepciju i to Turskoj može donijeti dosta štete. Zemlja koja želi da bude primjer drugima bi morala vlastitim demokratskim kapacitetom biti uzorita", naveo je Filandra. Inače, u turskoj ambasadi u Sarajevu nam u petak nisu mogli odgovoriti na postavljena pitanja u vezi zabrane korištenja Twittera, a zanimljivo je da je Twitter stranica turske ambasade u Sarajevu i juče bila aktivna. 

Štefan File, evropski komesar za proširenje, na svom Twitter nalogu je izrazio zabrinutost zbog blokade Twittera, naglasivši da ljudi treba da imaju mogućnost slobodnog komuniciranja.

 

Tvitaju uprkos zabrani

Uprkos zabrani Twittera, vještiji korisnici interneta uspjeli su da objavljuju komentare na toj mreži, kritikujući ovu odluku.

Prema izvještaju "Twiturka", koji sakuplja podatke o broju korisnika Twittera u toj zemlji, preko pola miliona tvitova postavljeno je u samo 10 časova. Ljudi izlaze na Twitter koristeći alternativne DNS servise, a broj koji označava taj servis postavljen je svuda po Turskoj, na socijalnim mrežama, pa čak i na fasadama kuća.*

Kritike predsjednika

Odluku o zabrani Twittera kritikovao je i turski predsjednik Abdulah Gul, koji je na svom Twitter nalogu napisao da bi trebalo blokirati samo one tvitove za koje postoji sudski nalog u slučaju da su prekršena prava nekog pojedinca. *****

 


 

Najčitanije