BEOGRAD - Katolička, protestantska, anglikanska i brojne manje hrišćanske crkve Zapada slave sutra Uskrs, dok će ga crkve Istoka proslaviti za nedjelju dana, prenosi Vjersko-informativna agencija (VIA) iz Beograda.
Razmak između jednog i drugog Uskrsa ove godine je nedjelju dana, ali iduće će biti čak 36 dana - "zapadni" će biti proslavljen 31. marta, a "istočni" 5. maja.
Već iduće, 2014. godine, oba Uskrsa biće istog datuma - 20. aprila, što će biti slučaj i 2017, 2025 i 2028. godine.
U hramovima se praznično bogosluženje služi već u subotu uveče - "misa bdijenja" po zalasku sunca, ponegdje i u ponoć. Tada se čita jevanđelje po Marku (16, 1-8) i obavlja krštenje onih koji su se za to pripremili.
Na sam praznik, u nedjelju prijepodne služi se svečana misa, čita se jevanđelje po Jovanu (20, 1-9) o dolasku Marije Magdalene na grob Hristov i otkriću da je on prazan.
U Srbiji, "zapadni" Uskrs slave osim rimokatolika, koji su uglavnom mađarske i hrvatske nacionalnosti, i vjernici Slovačke evangelističke crkve, koji praznik nazivaju Velika noć. U Vojvodini ih je pedesetak hiljada u 35 parohija.
Manji dio Mađara Srbije su protestanti-reformati, sljedbenici Kalvina. U Srbiji Kalvinista ima dvadesetak hiljada, a biskupsko sjedište im je u Feketiću u Bačkoj.
U Banatu ima i stotinak Husita (Čeha), protestanata, sljedbenika Jana Husa, u mjestu Veliko Središte kod Vršca, koji takođe sutra slave Uskrs.