VAŠINGTON - U junu 2009. godine tokom demonstracija u Teheranu ubijena je Neda Aga Soltan koja je postala simbol protesta, ali su mediji greškom uz njeno ime objavili sliku druge žene sličnog imena.
Do zabune je došlo kada su mediji fotografiju uzetu sa profila na "Fejsbuku" profesorke Nede Soltani objavili uz vijest o smrti Nede Age Soltan.
Profesorka Soltani je, dan nakon demonstracija, po dolasku na posao zatekla pretrpan imejl i gomilu zahtjeva za prijateljstvo na "Fejsbuku", ne znajući da se njena fotografija i ime pojavilo na brojnim internet stranicama i televizijskim stanicama širom svijeta, prenosi Bi-Bi-Si.
Kada se vratila kući na telefonskoj sekretarici dočekale su je poruke studenata, prijatelja i ostalih saradnika o tome da su je vidjeli na "Si-En-En-u", "Foks njuzu", raznim drugim iranskim kanalima, uključujući i one na farsi jeziku.
Prema njenim riječima, pokušala je da preko prijatelja na "Fejsbuku", među kojima ima i međunarodnih novinara i blogera, objasni da je u pitanju greška i da ona nije osoba koja je ubijena dan ranije.
Ona je istakla da su pojedini vlasnici blogova to i objavili, ali da novinari koji su dobili poruku nisu reagovali zbog čega je njena slika i dalje upotrebljavana.
Porodica ubijene Nede Aga Soltan nije odmah objavila fotografije već su to učinili tek 48 časova nakon njenog ubistva.
Iranski režim bio je uznemiren međunarodnom pažnjom koja se pridaje smrti Nede Age Soltan, pa su agenti Ministarstva za obavještajne podatke došli kod Soltanijeve jer su željeli da "operu ruke od krvi ubijene djevojke", tako što će profesorku pokazati u javnosti.
Agenti su željeli da ukažu da se smrt Nede Age Soltan nije ni desila, već da je riječ o propagandi protiv Irana, te da fotografija nije uzeta sa "Fejsbuka" već da ju je objavila EU.
Pošto Soltanijeva nije željela da sarađuje sa vlastima njena situacija u Iranu se zakomplikovala zbog čega je morala da napusti tu zemlju. Njeni prijatelji su uspjeli da isposluju da ode u SAD za šta je platila 11.000 evra.
Soltanijeva je prvo otišla u Tursku, Grčku i na kraju u Njemačku.
"Za samo 12 dana od profesora engleske književnosti, koji vodi normalan život, postala sam izdajnik nacionalne bezbjednosti, špijun američke CIA. Naposljetku sam morala da napustim svoju zemlju, jer sam znala da je za te optužbe predviđena smrtna kazna. Sve mi je djelovalo nadrealno, kao iz Kafkinog romana", zaključuje Soltanijeva.
Ona je istakla da je naposljetku najviše ljuta na zapadne medije jer su neprestano koristili njenu fotografiju iako su znali da to nije stvarna žrtva sa video snimka i time su je svjesno izložili ogromnoj opasnosti.