VAŠINGTON - Američki predsjednik Džordž Buš odlučio je da na mjesto novog predsjednika Svjetske banke umjesto Pola Volfovica imenuje Roberta Zelika, uglednog bankara, bivšeg američkog predstavnika za trgovinu.
Robert Zelik, vispreni pregovarač koji je prokrstario svijet kao Bušov trgovinski šef i američki diplomata broj dva, izabranik je Bijele kuće za novog predsjednika Svjetske banke.
Zelik (53) će zamijeniti Pola Volfovica, koji odlazi 30. juna poslije nalaza specijalnog panela banke da je prekršio pravila kada je sredio unapređenje i pozamašno povećanja plate za svoju djevojku Šahu Rizu, službenicu banke.
Afera je izazvala zahtjev EU, zaposlenih u Svjetskoj banci, grupa za pružanje pomoći, demokratskih političara u SAD i drugih, da se Volfovic povuče sa čela institucije čiji je osnovni zadatak borba protiv siromaštva u svijetu.
Bušov izbor Zelika mora da bude odobren od 24 člana Odbora Svjetske banke. Iako su mnogobrojni članovi Svjetske banke tražili da mjesto predsjednika bude otvoreno i za kandidate iz čitavog svijeta, Buš je ostao pri tome da to mjesto ipak pripadne Amerikancu, s obzirom na to da SAD, kao najveći dioničar, tradicionalno polaže pravo na mjesto predsjednika.
Bijela kuća očekuje da će Zelik biti prihvaćen u odboru. Ako bude potvrđen za šefa Svjetske banke, pred Zelikom je zadatak da vrati povjerenje u banku i sredi odnose unutar institucije i sa državama članicama širom svijeta.
Ta pitanja su kritična za novog vođu banke, koji će morati da ubijedi države članice da prilože blizu 30 milijardi dolara tokom narednih nekoliko godina za finansiranje programa Svjetske banke koji daje zajmove bez kamata najsiromašnijim zemljama.
Zelik je trenutno direktor u korporaciji `Goldman Sačs`. Kao Bušov zamjenik državnog sekretara radio je na brojnim diplomatskim zadacima, od Sudana do strateških razgovora sa Kinom.
Imao je ključnu ulogu u pregovorima o ulasku Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a iskovao je sporazume o slobodnoj trgovini između SAD i drugih država, uključujući Singapur, Čile, Australiju i Maroko. Pomogao je u pokretanju svjetskih trgovačkih pregovora u Dohi.
Po tradiciji, Svjetsku banku vodi Amerikanac, dok njenom sestrinskom agencijom, Međunarodnim monetarnim fondom, upravlja Evropljanin.
Svjetska banka, osnovana 1945. godine za poslijeratnu izgradnju Evrope, daje više od 20 milijardi dolara godišnje za projekte kao što su izgradnja brana i puteva, obrazovanje i zdravstvo.