TEHERAN - Dok u Izraelu i SAD tvrde da Iran opet ubrzano radi na atomskoj bombi, iz Teherana stižu protivrječne poruke.
Šta je do sada poznato?
- Iran negira da razvija nuklearno oružje
- IAEA nema potpun uvid u program
- Za bombu potrebna čistoća od 90 odsto
- Teheran šalje protivrječne poruke o program
- IAEA traži pristup iranskim nuklearnim lokacijama
Bez provjere međunarodnih atomskih nadzornika niko ne može da zna koliko je obogaćen iranski uranijum.
Iran je na korak od atomske bombe - to upozorenje decenijama ponavljaju protivnici režima u Teheranu, posebno oni u Izraelu i Sjedinjenim Državama.
Ali, sada se i nezavisni posmatrači pitaju da li se Iran približio gradnji nuklearnog oružja. Ili, da li je barem unutar režima prevladao takav stav.
Možda vas još zanima:
Tramp presjekao spekulacije o Iranu: "Nisam ponudio ništa"
Šta donosi novi nuklearni plan za Iran: Četiri ključne tačke
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je prošle sedmice za američki Fox News demantovao da se ide ka bombi, i pozvao se na islamsku fetvu koja zabranjuje Teheranu takvo oružje.
Dodao je da je Iran spreman da razrijedi obogaćeni uranijum i prihvati međunarodne inspekcije ako se postigne sveobuhvatni sporazum o miru.
Protivrječne izjave iz Irana
Ali, dok je Pezeškijan bio diplomatski nastrojen, iranski Pres TV, glavni satelitski kanal vlade na engleskom jeziku, prenosi drukčije tonove.
Tamo je Mohsen Rezai, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, rekao da su napadi SAD i Izraela dali Iranu za pravo da napusti Sporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja.
U tom sporazumu pobrojane su SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina kao "korisnice" nuklearnog oružja. Dio sporazuma nisu ni zemlje za koje se zna da imaju nuklearno oružje - Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael.
Rezai, doduše, kaže da u Teheranu nije pala nikakva odluka o tome da li napuštati sporazum.
Prema pisanju lista "Daily Telegraph", satelitski snimci pokazuju da Iran obnavlja postrojenja i gradi nova, uključujući ona ukopana ispod planina. Lokacije koje pominje list bile su na meti udara izraelskih i američkih bombi.
Otuda se hrane nagađanja da li je Iran već obnovio nuklearna postrojenja ili ih je čak ušuškao dublje u zemlju, prenosi Deutsche Welle.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji je ranije rekao da je iranski nuklearni program uništen za sva vremena, drži se istog: "Nikada neću dozvoliti da Iran posjeduje nuklearno oružje", rekao je na nedavnoj Generalnoj skupštini UN.
Šta je sa diplomatijom?
Raniji nuklearni sporazum sa Iranom, koji je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano napustio, predviđao je kontrole Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA).
Ali, to je sve vrijeme bilo predmet spora. Trampova administracija je tvrdila da kontrola nije valjana i da IAEA nema pun pristup.
Džon Bolton, politički jastreb i nekadašnji Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, tvrdi da je taj sporazum bio samo smokvin list te da IAEA nikada nije mogla da uđe u vojne baze gdje navodno Iranci rade na tome da se obogaćeni uranijum primijeni u vojne svrhe.
Kako Bolton dodaje za DW, Iran ionako krši sporazume decenijama pa neće biti neka razlika i ako zvanično istupi iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
"Rušenje režima u Teheranu je jedini dugoročni put ka miru i bezbjednosti na Bliskom istoku", kazao je Bolton.
Rat učvršćuje odlučnost Teherana
Američki saveznici, kao i Rusija i Kina, kritikovali su tada SAD zbog napuštanja sporazuma sa Iranom, tvrdeći da je on, uz ukidanje sankcija, najbolji put da se spriječi pravljenje nuklearne bombe.
Sada i sama IAEA prijavljuje Iran zbog navodnog kršenja obaveza o neširenju atomskog oružja.
Kako dalje? Još sredinom avgusta je istekao dvomjesečni rok da se prvobitni sporazum Vašingtona i Teherana pretoči u obuhvatni mirovni sporazum koji bi definisao i šta sa nuklearnim programom.
Uprkos Trampovim riječima, Damon Golriz, politički analitičar i predavač na Univerzitetu primijenjenih nauka u Hagu, kaže da bi "najveće spoljnopolitičko nasljeđe" Trampa mogao da bude nuklearno naoružani Iran.
Golriz podsjeća da je u prvim izraelskim udarima na Iran krajem februara ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, kao i čitavi slojevi vojnog i bezbjednosnog aparata i niz ključnih naučnika koji su radili na nuklearnom programu.
"Teheran se tada suočio sa egzistencijalnim ratom", rekao je on za DW.
U Golrizevom tumačenju, baš je odabir meta u Iranu podstakao vođstvo u Teheranu da preispita svoju nuklearnu doktrinu.
Šta kaže Modžtaba Hamnei?
Tu u igru ulazi jedna posebna fetva, zvanična vjerska uredba koja Irancima zabranjuje nuklearno oružje.
Na nju se pozivaju već dvije decenije, a Ali Hamnei je javno potvrdio fetvu 2019. godine, kada je rekao da su proizvodnja i skladištenje nuklearnog oružja zabranjeni.
Međutim, njegov sin i nasljednik Modžtaba Hamnei o tome ćuti.
To ćutanje može biti znakovito, kaže Tim Boš, raniji nizozemski obavještajni oficir, a danas u konsultantskoj kući za oblast bezbjednosti "Birdwatcher Group".
Boš za DW kaže da ne postoji finalni dokaz o promjeni nuklearne doktrine Teherana, a da su "sada mnogo slabiji oni koji se u Teheranu protive pravljenju nuklearnog oružja".
Još krajem 2024. godine IAEA je procijenila da je Iran jedina država bez nuklearne bombe koja posjeduje uranijum obogaćen do 60 odsto, upozoravajući da Teheran "dramatično ubrzava" obogaćivanje. Za proizvodnju nuklearnog oružja potrebna je čistoća od 90 odsto.
Danas niko sa sigurnošću ne može da tvrdi dokle je došao Iran. Boš kaže da bez nezavisne provjere IAEA nikakve zapadne obavještajne službe ne mogu da "pošteno tvrde" da je Iran riješio da stvarno napravi bombu.
"Oni koji to kategorički tvrde ili blefiraju ili mahom guraju svoje političke agende i tvrdolinijaši u Iranu i tvrdolinijaši u Izraelu i Sjedinjenim Državama", rekao je Boš.
