HAVANA - Tri mjeseca nakon što su SAD efektivno uvele blokadu na uvoz nafte, kubanska nacionalna energetska mreža doživjela je potpuni kolaps, ostavljajući oko 10 miliona ljudi u mraku.
Kuba u energetskom i humanitarnom kolapsu
- Kuba ostala bez struje i goriva
- Građani protestuju zbog humanitarne krize
- Predsjednik Dijaz-Kanel priznao kritično stanje
- SAD pojačavaju pritisak na kubansku vlast
- Dostava nafte blokirana zbog sankcija
Dok se smeće gomila na ulicama Havane, a bolnice odlažu hitne operacije, zemlja tone u krizu koja više nije samo energetska, već i duboko humanitarna.
Predsjednik Kube Migel Dijaz-Kanel priznao je da ostrvo već tri mjeseca nije primilo isporuke nafte, zbog čega su vlasti primorane na alternativna rješenja poput prirodnog gasa i nuklearnih elektrana, prenosi CNN.
Glavni uzrok trenutne krize leži u drastičnom pooštravanju američkih sankcija koje su početkom januara prekinule glavne puteve snabdijevanja energentima.
Problemi i sa vodom i strujom
Nakon što su američke snage u vojnoj raciji zarobile Nikolasa Madura, predsjednika Venecuele, koja je glavni snabdjevač Kube, i primorale prelaznu vladu na obustavu isporuka, Havana je ostala bez ključnog oslonca.
"Pritisak je nastavljen i prema drugim partnerima, poput Meksika, kojima je Vašington zaprijetio dodatnim tarifama pod optužbom da Havana predstavlja 'izuzetnu prijetnju' zbog svrstavanja uz neprijateljske zemlje", objašnjava CNN.
Nedostatak goriva, koje Kuba koristi za transport i proizvodnju struje, dovelo je do totalnog mraka početkom ove nedjelje.
Iako Havana proizvodi oko 40 odsto svoje nafte, zastarjela mreža i nedostatak uvoznih energenata čine sistem neodrživim.
Problem je dodatno produbljen i u sektoru vodosnabdijevanja, što je potvrdio Antonio Rodrigez, predsjednik Nacionalnog instituta za hidrološke resurse.
"Tražimo mjere kako bismo minimizirali prekide u distribuciji vode, uključujući i ugradnju solarnih panela kako bismo smanjili zavisnost od kolapsa električne mreže", navodi Rodrigez.
Humanitarna kriza
Van energetskog sektora, nestašice goriva direktno ugrožavaju živote građana. Dijaz-Kanel je upozorio da desetine hiljada ljudi trenutno čekaju na operacije koje je nemoguće izvesti, dok su javni prevoz i komunalne službe gotovo prestali da postoje.
"Humanitarna situacija na Kubi bila je već izuzetno krhka, ali električna kriza gura osnovne usluge do same granice. Ljudi nemaju pouzdan pristup pitkoj vodi, bolnice ne mogu bezbjedno da rade, a smeće se gomila na ulicama", upozorava Huanita Gebertus, direktorka "Human Rights Watcha" za Ameriku.
Ovakvo stanje izazvalo je i rijetke javne proteste. Građani su u Havani lupali u šerpe, dok su studenti Univerziteta u Havani mirno demonstrirali jer zbog nedostatka struje i interneta ne mogu da nastave školovanje.
U gradu Moron protesti su kulminirali uništenjem lokalnog sjedišta Komunističke partije, na šta je predsjednik odgovorio porukom da "neće biti nekažnjivosti" za nasilne akte, iako kaže da razume bijes naroda.
Diplomatska izolacija
Dok UN pokušava da posreduje u pregovorima o dozvoli za dostavu nafte iz humanitarnih razloga, američka administracija ne pokazuje znakove popuštanja.
Naprotiv, retorika iz Vašingtona postaje sve oštrija, a diplomatska izolacija Kube raste nakon zatvaranja Ambasade Kostarike u Havani.
Američki zvaničnici otvoreno sugerišu da je jedino rješenje promjena režima. Državni sekretar SAD Marko Rubio bio je decidan u svojoj ocjeni situacije.
"Kubi su potrebni novi ljudi na čelu. Njihova ekonomija ne funkcioniše, oni su u velikim problemima i sadašnje rukovodstvo ne zna kako da to popravi", kaže Rubio.
Sličnu poruku poslao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je pojačao pritisak tvrdnjom da može "da uradi šta god želi sa Kubom".
"Vjerujem da ću imati čast da preuzmem Kubu. To je velika čast. Uradićemo nešto sa Kubom vrlo brzo", izjavio je Tramp nedavno, ostavljajući sudbinu ostrva i njegovih građana u potpunoj neizvjesnosti dok se čekaju dalji koraci Vašingtona.
Stručnjaci za bezbjednost, među kojima je i beogradski politikolog Radomir Milašinović, aktuelnu situaciju vide kao dio šireg geopolitičkog prestrojavanja.
On ocjenjuje da bi dešavanja na Kubi mogla biti posljedica "dogovora na Aljasci" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika, uz nadu da će se kriza ipak riješiti mirnim putem.
(Euronews)
