PARIZ - Francuski predsjednik Emanuel Makron predvodio je međunarodne čestitke Luizu Inasiju Luli da Silvi nakon pobjede na predsjedničkim izborima u Brazilu, dok njegov protivkandidat Flavio Bolsonaro odbija da prihvati rezultate i najavljuje zahtjev za njihovo poništavanje.
"Francuska i Brazil imaju mnogo toga da izgrade zajedno", poručio je Makron na društvenim mrežama nakon Luline pobjede nad senatorom Bolsonarom, navodi rfi.
Dodao je da dvije zemlje treba da njeguju prijateljstvo u službi pravednijeg svijeta.
Ko je sve čestitao Luli?
Pobjedu osamdesetogodišnjeg brazilskog predsjednika pozdravila je i Kina.
"Kina je primila k znanju da je brazilski Vrhovni izborni sud objavio pobjedu predsjednika Lule u drugom krugu opštih izbora i upućuje mu čestitke", rekao je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun.
Dodao je da je Peking spreman da sarađuje sa Brazilom na daljoj izgradnji kinesko-brazilske zajednice sa zajedničkom budućnošću.
Čestitke su stigle i od ljevičarskih vlada Meksika i Kube. Desničarski predsjednici Čilea, Perua i Ekvadora poručili su da žele nastavak saradnje sa Brazilom radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva.
Zašto Bolsonaro traži poništavanje rezultata?
Flavio Bolsonaro vodio je nakon prvog kruga izbora, održanog 4. oktobra, ali je u drugom krugu izgubio sa više od četiri miliona glasova razlike, objavio je brazilski izborni sud u nedjelju.
Senator je odbio da prizna poraz i najavio da će tražiti poništavanje rezultata zbog odluke sudije Vrhovnog suda kojom je glasanje u nedjelju produženo za dva sata.
Analitičari smatraju da je poništavanje malo vjerovatno zbog ubjedljivosti Luline pobjede, ali i zato što je Bolsonarov izborni tim takođe tražio produženje glasanja zbog kiša na jugu zemlje, tradicionalno naklonjenijem konzervativcima.
Mario Braga, analitičar za Latinsku Ameriku u konsultantskoj kući za procjenu rizika RANE, ocijenio je da bi narednih dana moglo biti protesta desnice.
"Veoma je malo vjerovatno da će to dovesti do promjene rezultata", dodao je.
Kako je Lula ostvario još jedan politički povratak?
Pobjeda predstavlja novi povratak za Lulu, jednu od najprepoznatljivijih ličnosti svjetske ljevice i dominantnu figuru brazilske politike u ovom vijeku.
Od 2018. do 2019. godine bio je u zatvoru zbog korupcijskih optužbi. Presude su kasnije poništene, što mu je otvorilo put da se vrati u izbornu trku i 2022. pobijedi Žaira Bolsonara, Flavijevog oca.
Savezna poslanica Erika Hilton, koja je u nedjelju bila sa Lulom u Sao Paulu tokom prebrojavanja glasova, rekla je za Rojters:
"On je državnik, velikan."
Ipak, njegov reizbor u pojedinim trenucima djelovao je malo vjerovatno. Dio birača gubio je povjerenje u njega i Radničku partiju nakon godina korupcijskih skandala i rasta cijena.
Duboke društvene promjene ostavljale su utisak da nekadašnji metalski radnik i sindikalni vođa teško pronalazi vezu sa ekonomijom sve više zasnovanom na digitalnim platformama i rastućim brojem radnika izvan formalnog zaposlenja.
Prema ocjenama istraživača javnog mnjenja, izlaznost veća od očekivane pomogla mu je da pobijedi.
Leonardo Bareto, suosnivač konsultantske kuće Think Policy, smatra da su birači prednost dali poznatoj sigurnosti koju povezuju sa Lulom, umjesto promjeni koju predstavlja Bolsonaro.
"Ljudi danas biraju između promjene, uz izvjesnu zebnju, i poznatog puta, koji garantuje određena prava", rekao je.
Koja su obećanja ojačala njegovu kampanju?
Lula je postao prvi kandidat od povratka demokratije u Brazil osamdesetih godina prošlog vijeka koji je pobijedio na predsjedničkim izborima nakon drugog mjesta u prvom krugu.
Njegova kampanja spojila je pragmatizam i populizam koji obilježavaju njegovu gotovo pola vijeka dugu karijeru u nacionalnoj politici.
Sproveo je niz reformi usmjerenih na poboljšanje života radnika i siromašnih građana. U završnici kampanje dodatnu podršku tražio je obećanjima o besplatnom javnom prevozu vikendom širom zemlje i povećanju izdvajanja za svoj prepoznatljivi program socijalne pomoći za 15 odsto.
Prijedlog o besplatnom prevozu tek treba formalno da bude upućen Kongresu.
Lula je podržao i ustavni amandman koji je postao najveća reforma u oblasti rada u Brazilu u posljednjih nekoliko decenija, usvojena uz široku podršku Kongresa.
Tokom kampanje upozoravao je da bi Bolsonaro smanjio socijalnu potrošnju, poništio društveni napredak i prepustio brazilski suverenitet američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Zašto bi četvrti mandat mogao biti najteži?
Uprkos izbornoj pobjedi, Lulu očekuje saradnja sa najkonzervativnijim Kongresom od povratka demokratije u Brazil.
Bolsonarova Liberalna partija i savezničke stranke zajedno bi mogle kontrolisati više od 280 od ukupno 513 mjesta u donjem domu, kao i do 50 od 81 mjesta u Senatu.
To bi opoziciji obezbijedilo komotnu većinu u oba doma i moglo dodatno ojačati trend prepuštanja predsjedničkog uticaja Kongresu kada je riječ o budžetu, važnim zakonima i ključnim imenovanjima.
Izazovi dolaze i iz ekonomije. Vlada za narednu godinu predviđa rast od svega 2,3 odsto, uz visoke kamatne stope i javni dug koji je premašio 82 odsto bruto domaćeg proizvoda.
To je najviši nivo javnog duga od pandemije kovida 2020. godine, što dodatno pojačava zabrinutost za stanje državnih finansija.