JERUSALIM - Izraelski premijer Benjamin Netanjahu vodi nakon parlamentarnih izbora, ali njegova prednost možda neće biti dovoljna da ostane na vlasti. Dok njegov politički blok nema potrebnu većinu, rekordni uspjeh arapskih stranaka mogao bi odlučiti ko će formirati novu vladu.
Prema rezultatima objavljenim tokom prebrojavanja glasova s izbora održanih u utorak, 27. oktobra, Netanjahuov blok može računati na 53 poslanička mjesta u Knesetu, izraelskom parlamentu koji ima 120 poslanika.
Opozicioni blok, predvođen bivšim načelnikom Generalštaba Gadijem Ajzenkotom, prema istim projekcijama osvaja 48 mandata, dok dvije arapske stranke zajedno imaju 19.
Za formiranje stabilne parlamentarne većine potreban je najmanje 61 poslanik, što znači da nijedan od dva glavna bloka trenutno nema dovoljno mandata da samostalno formira vladu.
Kako prenosi "The Jerusalem Post", prebrojavanje još nije završeno, a posebnu pažnju privlače glasovi koji su pristigli u takozvanim dvostrukim kovertama.
Netanjahu ima najviše mandata, ali ne i većinu
Netanjahuova stranka Likud, prema dosadašnjim projekcijama, ostaje najveća pojedinačna stranka u izraelskom parlamentu sa 26 mandata.
Međutim, zajedno sa svojim tradicionalnim saveznicima iz desničarskih i ultraortodoksnih stranaka, Netanjahuov blok dolazi do 53 mjesta, odnosno osam manje od potrebne većine.
Opozicioni blok predvođen Ajzenkotom ima još manje mandata, ali se politička računica mijenja kada se uključe dvije stranke koje predstavljaju pretežno arapske birače.
Zajednička lista i Ra'am prema projekcijama osvajaju ukupno 19 mandata, što je njihov rekordni zajednički rezultat.
Kada bi se svih 19 poslanika arapskih stranaka pridružilo opozicionom bloku, takva parlamentarna većina imala bi 67 mandata.
Ipak, tu se pojavljuje najveća prepreka: dio opozicionih lidera odbija saradnju s arapskim strankama, zbog čega matematička većina zasad ne znači i politički dogovor.
Arapske stranke mogle bi odlučiti ko će vladati Izraelom
Velika izlaznost arapskih birača postala je jedan od najvažnijih faktora ovih izbora.
Zajednička lista i Ra'am sada imaju mogućnost da značajno utiču na formiranje nove vlasti, iako njihovi politički stavovi nisu identični.
Lider Demokrata Jair Golan pozvao je opozicione stranke da prihvate saradnju s arapskim predstavnicima i tako omoguće smjenu Netanjahua.
"Netanjahu je izgubio. Znam da brojim do 120. Šezdeset pet je više od 55. Tako funkcioniše izraelska demokratija. Tačka", poručio je Golan u izjavi datoj prije najnovijih projekcija mandata.
On je kritikovao i političko razdvajanje jevrejskih i arapskih glasova, smatrajući da svi izabrani poslanici treba da imaju jednaku ulogu u odlučivanju o budućoj vlasti.
Međutim, drugi opozicioni lideri, uključujući Naftalija Beneta i Avigdora Libermana, ranije su odbacivali mogućnost formiranja vlade koja bi zavisila od podrške arapskih stranaka.
Predsjednik Zajedničke liste Jusef Džabarin poručio je da je njegova stranka spremna za političku saradnju koja bi omogućila smjenu Netanjahuove vlade.
Zbog svega toga, Izrael se našao u situaciji u kojoj raspodjela mandata sama po sebi ne daje odgovor na pitanje ko će biti naredni premijer.
Predsjednik upozorava: Moramo izbjeći nove izbore
Izraelski predsjednik Isak Hercog pozvao je političke lidere da tokom pregovora budu otvoreni za dogovor, upozoravajući na opasnost od nove izborne blokade.
"Moramo učiniti sve, posebno nakon jučerašnjeg dana, da izbjegnemo još jedne izbore", poručio je Hercog.
Predsjednik će, nakon što dobije zvanične rezultate, obaviti konsultacije s parlamentarnim strankama i odlučiti kome će povjeriti mandat za sastavljanje vlade.
Taj zadatak ne mora automatski pripasti lideru najveće stranke. Ključno će biti ko ima realne izglede da obezbijedi podršku većine poslanika.
Ukoliko pregovori ne uspiju i nijedan kandidat ne formira vladu u zakonskim rokovima, Izrael bi mogao ponovo izaći na izbore.
Takav scenario nije nepoznat zemlji koja je između 2019. i 2022. godine prošla kroz pet parlamentarnih izbora.
Prebrojavanje još traje, ostali glasovi vojnika i drugih birača
Izraelska Centralna izborna komisija započela je u četvrtak, 29. oktobra, brojanje više od pola miliona glasova pristiglih u posebnim kovertama.
Riječ je prvenstveno o glasovima vojnika, ali i diplomata, zatvorenika, medicinskog osoblja i drugih birača koji nisu mogli glasati na svojim redovnim biračkim mjestima.
Ovi glasovi mogli bi promijeniti konačnu raspodjelu mandata, naročito kod stranaka koje se nalaze blizu izbornog praga.
Vezane vijesti
Na izbore je izašlo 77,7 odsto birača, što je najveća izlaznost u Izraelu od 1999. godine.
I dok Netanjahu i njegovi protivnici pokušavaju da pronađu put do parlamentarne većine, sve je izvjesnije da će politički pregovori, a ne samo broj osvojenih glasova, odlučiti ko će upravljati Izraelom.
Do formiranja nove vlade Netanjahu ostaje na čelu dosadašnje izvršne vlasti.