Rusija je tokom velikih vojnih vježbi u Bjelorusiji demonstrirala dio svojih strateških nuklearnih snaga i dopremila nuklearno oružje u skladišta na teritoriji te zemlje, u trenutku pojačanih tenzija sa evropskim članicama NATO zbog rata u Ukrajini i situacije na Baltiku.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin poručio je da je upotreba nuklearnog oružja „krajnja mjera“, ali je naglasio da nuklearna trijada ostaje ključni garant ruskog suvereniteta i strateškog odvraćanja, prenosi Dnevno.
Jedne od najvećih nuklearnih vježbi posljednjih godina
Moskva trenutno sprovodi jedne od najvećih nuklearnih vojnih vježbi posljednjih godina, u kojima učestvuje oko 64.000 vojnika.
Prema navodima ruskih vlasti, cilj vježbi jeste uvježbavanje „pripreme i upotrebe nuklearnih snaga u slučaju agresije“.
Trodnevne vojne vježbe počele su u utorak širom Rusije i Bjelorusije, a uključuju strateške raketne snage, Sjevernu i Pacifičku flotu, dalekometnu avijaciju i jedinice iz Lenjingradskog i Centralnog vojnog okruga.
Prikazano oružje i vojna tehnika
Tokom vježbi Rusija je prikazala više elemenata svojih nuklearnih kapaciteta.
Među njima su:
- nuklearna podmornica klase „Borej“ sa balističkim projektilima,
- protivpodmornički avion Il-38,
- avion MiG-31 naoružan hipersoničnim projektilom „Kinžal“,
- interkontinentalni balistički projektili RS-24 „Jars“.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je i videosnimke vojnih kolona, podmornica, aviona i ratnih brodova uključenih u vježbe.
Prema zvaničnim informacijama, raketna jedinica u Bjelorusiji uvježbava prijem specijalne municije za mobilni taktički raketni sistem „Iskander-M“, uključujući i utovar projektila na lansirna vozila.
Poruka Zapadu usred rata u Ukrajini
Tokom rata u Ukrajini Putin je više puta podsjećao na nuklearne kapacitete Rusije, što pojedine zapadne zemlje i Ukrajina ocjenjuju kao pokušaj zastrašivanja i „neodgovorno zveckanje oružjem“.
Moskva, s druge strane, tvrdi da želi da upozori Zapad da ne ide „predaleko“ u vojnoj podršci Kijevu.
Rastu tenzije i na Baltiku
Istovremeno rastu i tenzije u baltičkom regionu.
Rusija optužuje baltičke države da omogućavaju Ukrajini korištenje njihovog vazdušnog prostora za napade na sjever Rusije, što NATO negira.
Baltičke zemlje uzvraćaju tvrdnjama da Rusija preusmjerava ukrajinske dronove ka njihovom vazdušnom prostoru.
Dodatne reakcije izazvala je izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa, koji je rekao da NATO mora pokazati da može da prodre u rusku eksklavu Kalinjingrad.
Kremlj je te izjave ocijenio kao „graničenje sa ludilom“.
Kalinjingrad pod posebnim fokusom
Kalinjingrad, ruska eksklava između Litvanije i Poljske na Baltičkom moru, ima oko milion stanovnika i predstavlja jednu od najmilitarizovanijih tačaka u regionu.
U toj oblasti nalazi se i sjedište ruske Baltičke flote, zbog čega je Kalinjingrad godinama jedna od ključnih tačaka bezbjednosnih tenzija između Rusije i NATO.
