ANKARA - Lideri 32 NATO članice okupljaju se ove sedmice u Ankari na jednom od najvažnijih samita posljednjih godina, a u centru razgovora biće sve izraženiji zahtjevi Sjedinjenih Američkih Država da evropske članice preuzmu znatno veću odgovornost za sopstvenu odbranu.
Administracija predsjednika Donalda Trampa poručuje da želi "uravnoteženiji NATO", u kojem će Evropa biti nosilac bezbjednosti na kontinentu, dok će se Vašington više usmjeriti na druge dijelove svijeta.
Amerika smanjuje vojno prisustvo
Od Trampovog povratka u Bijelu kuću američka administracija više puta je naglasila da Evropa mora da smanji zavisnost od američke vojne zaštite.
Pentagon je već najavio reviziju rasporeda američkih snaga u Evropi i smanjenje dijela vojnih kapaciteta koje SAD stavljaju na raspolaganje NATO-u, što je izazvalo zabrinutost među evropskim saveznicima.
Povezane vijesti:
Turska: Samit NATO u Ankari biće prekretnica za Alijansu
Peskov: Sve počelo kao specijalna vojna operacija, a nastavlja se kao rat
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da Vašington želi da NATO postane savez u kojem Evropa predvodi odbranu sopstvenog kontinenta.
Istovremeno, predsjednik Tramp posljednjih mjeseci više puta je dovodio u pitanje dosadašnji način funkcionisanja Alijanse, smatrajući da evropske države ne izdvajaju dovoljno za odbranu i da se previše oslanjaju na američke vojne kapacitete.
Uprkos tome, prema nacrtu završne deklaracije samita, lideri NATO-a trebalo bi ponovo da potvrde čvrstu privrženost članu 5 Vašingtonskog sporazuma, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na bilo koju članicu.
Evropa povećava izdvajanja za vojsku
Rat u Ukrajini i promjena američke politike podstakli su evropske članice da ubrzano povećavaju ulaganja u odbranu.
Na prošlogodišnjem samitu NATO-a dogovoreno je da članice do 2035. godine izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu i bezbjednost, čime bi Evropa postepeno preuzela veći dio finansijskog tereta unutar Alijanse.
Posebno se ističe Njemačka, koja je posljednjih godina značajno povećala vojni budžet, dok su Poljska i baltičke države već među najvećim ulagačima u odbranu u odnosu na veličinu svojih ekonomija.
More than 100 people were detained in Ankara after the Communist Party of Turkey organized an anti-NATO protest march ahead of an alliance summit in the city next week https://t.co/xu4xxM5kdz pic.twitter.com/Gw3QqZTbGQ
— Reuters (@Reuters) July 5, 2026
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će Evropi biti potrebne godine kako bi razvila sposobnosti koje trenutno obezbjeđuju Sjedinjene Države, poput sistema dugog dometa, strateškog transporta, satelitske podrške i nuklearnog odvraćanja.
Iako SAD i dalje imaju oko 80.000 vojnika raspoređenih širom Evrope, među evropskim diplomatama raste uvjerenje da se promjena američke uloge neće završiti odlaskom Trampa s vlasti, već predstavlja dugoročan strateški zaokret.
NATO ostaje, ali uz novu raspodjelu uloga
Uprkos sve glasnijim pozivima na veću evropsku samostalnost, u NATO-u za sada niko ozbiljno ne razmatra zamjenu Alijanse ili potpuno povlačenje SAD iz evropske bezbjednosti.
Naprotiv, cilj samita u Ankari je da se potvrdi koncept "jače Evrope u jačem NATO-u", uz očuvanje snažnog američkog angažmana.
Istovremeno, evropske zemlje nastavljaju da traže načine za dublju bezbjednosnu saradnju s Ukrajinom, iako je njeno članstvo u NATO-u i dalje van domašaja zbog protivljenja pojedinih saveznika i nastavka sukoba s Rusijom, navodi "KyivPost".