VAŠINGTON, MOSKVA, KIJEV - Dok američki predsjednik Donald Tramp pokušava da približi Rusiju i Ukrajinu mirovnom sporazumu, ruski lider Vladimir Putin ne pokazuje spremnost da odustane od ključnih ratnih ciljeva.
Pregovori i interesi
- Putin ne odustaje od ključnih ratnih ciljeva
- Tramp vjeruje da je mir možda bliži
- Moskva insistira na kontroli nad cijelim Donbasom
- Razmatra se mogućnost trilateralnog sastanka lidera
- Ekonomska saradnja mogla bi koristiti Kremlju
U međuvremenu, američki ustupci Moskvi i obećanja o unosnim ekonomskim poslovima mogli bi da idu u korist Kremlju, dok Kijev nastavlja da se suočava sa ruskim napadima.
Poslije novih diplomatskih razgovora u Oslu i Sankt Peterburgu, izgledi za brzo okončanje rata u Ukrajini su neizvjesni. Dok Tramp poručuje da je mir možda bliži nego ikada, ruski zvaničnici ne pokazuju da su spremni na značajnije ustupke, a Moskva nastavlja vojne operacije.
Prema analizi BBC-ja, razgovori između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Trampovog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i evropskih predstavnika u Oslu opisani su kao "dobri i konstruktivni".
Možda vas još zanima:
Bijela kuća: Melanija Tramp izdejstvovala prekid vatre, Rusi i Ukrajinci pristali
Pojavila se i ideja o trilateralnom sastanku Trampa, Putina i Zelenskog, ali za sada nema jasnih naznaka da bi takav susret mogao uskoro da bude održan.
Kremlj je, prema navodima BBC-ja, pokazao spremnost da razmotri nastavak razgovora u Abu Dabiju, ali na tehničkom nivou. Istovremeno, Putin nije pokazao naročitu želju da se sastane sa Zelenskim.
Poslije nedavnog sastanka sa Vitkofom u Sankt Peterburgu, Putinov savjetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov ocijenio je da prijedlozi izneseni tokom razgovora u Oslu nisu donijeli mnogo toga korisnog za rješavanje ukrajinske krize.
Takve poruke ukazuju na jaz između diplomatskih očekivanja Vašingtona i stavova Moskve, koja i dalje insistira na svojim zahtjevima, uključujući kontrolu nad čitavim Donbasom i uticaj na buduće bezbjednosne aranžmane Ukrajine.
Diplomatija bez pomaka
CNN u svojoj analizi ocjenjuje da je jedan od ključnih problema Trampovih pokušaja posredovanja pogrešna procjena ruskih namjera.
Dok američki predsjednik očekuje da bi ekonomske koristi i ublažavanje sankcija mogle da podstaknu Moskvu na dogovor, Putin, prema toj analizi, nema dovoljno razloga da odustane od ciljeva koje je postavio u Ukrajini.
Tramp je ranije govorio o mogućnosti brzog okončanja rata, a nedavni potezi Vašingtona uključivali su ublažavanje pojedinih sankcija na ruski dizel.
Istovremeno, Tramp je kritikovao Zelenskog i pozvao na promjenu ukrajinskog rukovodstva, što je dodatno zaoštrilo odnose Kijeva i Vašingtona.
Prema CNN-u, Moskva takve poteze ne mora da tumači kao poziv na kompromis, već kao znak da njena strategija prema SAD daje rezultate.
Rusija, u međuvremenu, pokušava da otvori prostor za širu ekonomsku saradnju sa Vašingtonom.
Poslije razgovora sa Vitkofom, predstavnik Kremlja Kiril Dmitrijev pomenuo je moguće zajedničke projekte u energetici, centrima za obradu podataka i drugim oblastima, kao i mogućnost povećanja izvoza ruskih đubriva u SAD.
Za Putina bi ukidanje sankcija i obnova trgovinskih odnosa predstavljali značajnu ekonomsku korist. Međutim, kako ukazuje CNN, obećanja o poslovnim prilikama sama po sebi ne znače da je Moskva spremna da promijeni svoje zahtjeve u vezi sa Ukrajinom.
Napadi ne prestaju
Dok se razgovara o mogućem miru, napadi ne prestaju. BBC prenosi da je Kijev ponovo bio meta raketnog napada, u kojem je, prema izjavi gradonačelnika Vitalija Klička, pogođeno nekoliko kuća, a šest osoba je povrijeđeno.
Napad se dogodio nekoliko sati nakon što je Rusija saopštila da je "u načelu spremna" da nastavi mirovne pregovore, dok je Tramp izjavio da je svijet možda najbliži dosad okončanju rata.
Zelenski je nakon razgovora u Oslu rekao da su razmatrane čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu, kao i prijedlozi za prekid napada na energetsku infrastrukturu.
Poručio je da bi prihvatio sporazum kojim bi se borbe zaustavile duž sadašnje linije fronta, uz mogućnost da se o bezbjednosnim garancijama razgovara naknadno.
Ipak, nije jasno da li bi takav prijedlog bio prihvatljiv za Moskvu, koja tvrdi da njene snage imaju stratešku inicijativu na frontu.
Ukrajina i njeni evropski saveznici osporavaju takvu procjenu i ukazuju na gotovo potpun zastoj u borbama.
Problemi i nesuglasice
BBC u svojoj analizi ukazuje i na širu političku korist koju bi Putin mogao da ostvari u trenutnim okolnostima.
Ruski predsjednik, prema toj procjeni, ne osjeća dovoljno snažan pritisak da brzo okonča rat, dok Ukrajina nastavlja da se suočava sa opterećenjem svoje protivvazdušne odbrane i neizvjesnošću u vezi sa zapadnom podrškom.
Dodatni problem predstavljaju nesuglasice između Kijeva i Vašingtona.
Ukrajina je prethodno optužila SAD da joj uskraćuju važne obavještajne podatke o ruskim raketnim napadima, dok su američki zvaničnici te tvrdnje odbacili. Zelenski je nakon razgovora u Oslu rekao da razmjena obavještajnih podataka ponovo funkcioniše.
BBC takođe prenosi da je Rusija uoči sastanka Putina i Vitkofa oslobodila 74-godišnjeg američkog državljanina Stivena Habarda, koji je bio zatvoren zbog navodne borbe na ukrajinskoj strani.
Vitkof je Putina zbog tog poteza nazvao "humanitarcem", a Trampova administracija predstavila je oslobađanje kao diplomatski uspjeh.
CNN ocjenjuje da je taj potez istovremeno mogao da donese političku korist Moskvi, jer je Putinu omogućio da se predstavi kao lider spreman na saradnju sa Vašingtonom, bez jasnih dokaza da je zauzvrat napravio ustupke u vezi sa ratom.
Sastaju se trojica lidera?
U međuvremenu, mogućnost susreta Putina, Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga na marginama samita APEC-a u Kini otvara dodatno pitanje o ulozi Rusije u globalnoj politici.
BBC navodi da pojedini komentatori takav susret već porede sa Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, kada su lideri velikih sila razgovarali o poslijeratnom uređenju Evrope, prenosi Euronews.
Za sada, međutim, nema potvrde da će se trilateralni sastanak Putina, Trampa i Zelenskog uskoro održati.
Dok Vašington traži put do sporazuma, Moskva nastavlja da insistira na svojim zahtjevima, a napadi na Ukrajinu pokazuju da diplomatski napori još nisu doveli do prekida neprijateljstava.
