VAŠINGTON - Predsjednik SAD Donald Tramp se u utorak, 29. septembra, obratio javnosti ispred Bijele kuće, okružen tehnološkim magnatima koji, po sopstvenoj procjeni, drže sudbinu planete u svojim rukama.
Velika AI odluka:
- Tramp okupio vodeće ljude tehnološke industrije
- Ne želi regulativu koja bi usporila razvoj AI
- Anthropic upozorava na potencijalno katastrofalne rizike
- Američki predsjednik prioritet daje trci sa Kinom
- Bijela kuća koristi i novi naziv „super intelligence“
Na šta upozorava kompanija Anthropic?
Nekoliko sati ranije, sve učestalija upozorenja kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom poprimila su zlokoban ton nakon otkrića da kompanija "Antropik" (Anthropic) strahuje da njeni modeli predstavljaju "katastrofalan ili egzistencijalni rizik po čovječanstvo", navodi CNN.
Ova vijest se, pomalo neočekivano, našla u prospektu, do kojeg je došao Rojters, za predstojeću inicijalnu javnu ponudu (IPO) putem koje bi ova kompanija, kojoj je hitno potreban kapital, mogla da prikupi desetine milijardi dolara.
Sastanak je pružio idealnu priliku da predsjednik pokaže liderstvo u zemlji zabrinutoj zbog rizika koje nosi nova tehnologija, tim prije što su mnogi od Trampovih gostiju upravo pozivali na uvođenje državne regulative.
Šta je Tramp odlučio o vještačkoj inteligenciji?
Trampov odgovor, a predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson je primijetio da je on jedina osoba sa dovoljno uticaja da okupi takvu grupu, bio je već viđen - promjena naziva.
TRUMP: Posts September 29, 2026 executive order requiring executive branch to replace "Artificial Intelligence" and "AI" with "Super Intelligence" and "SI pic.twitter.com/g8oS5DTQ8T
— Trump Truths (@trumptruthsbot) September 30, 2026
"Danas smo zvanično promijenili naziv. Zvanično smo ga promijenili u SI. SI umjesto AI... Znate li šta to znači? "Super"... To je zaista velika stvar", rekao je Tramp.
On je prethodno obećao da neće biti usporavanja istraživanja u oblasti vještačke inteligencije, uprkos zabrinjavajućim strahovima njenih tvoraca. Izjavio je da su oni potpisali obavezu o "samokontroli" koja je "moralno obavezujuća".
Predsjednik SAD, sklon hiperboli, nije krio oduševljenje vještačkom inteligencijom. Ili SI-jem.
"To je najveća stvar koja postoji, možda i najveća stvar koja je ikada postojala", rekao je on, slaveći svoj najnoviji pokušaj da promjenom imena preoblikuje nepovoljnu političku realnost.
Ako se u godinama koje dolaze ispostavi da je Tramp bio u pravu i da su strahovi od pogubnih mogućnosti vještačke inteligencije bili preuveličani, mogao bi da djeluje poput vizionara, navodi CNN.
Njegovo uvjerenje da vještačka inteligencija predstavlja trku za prevlast nad rivalskom supersilom, Kinom, moglo bi da donese geopolitičku pobjedu Sjedinjenim Državama. Ne treba zanemariti ni njegov argument da bi prekomjerna regulativa mogla da uguši industriju ključnu za ekonomsku stabilnost Amerike, s obzirom na značaj te industrije za budući privredni rast i opšti prosperitet, navodi se u analizi CNN-a, prenosi Telegraf.rs.
Trampova velika kocka
Ipak, Trampov nastup, koji je ponekad djelovao olako, takođe je pokrenuo neka zabrinjavajuća pitanja.
Teško se može reći da on izlazi iz perioda ličnog preispitivanja, kakvo bi tehnologija koja donosi tako velike promjene mogla da zahtijeva.
Nasuprot tome, predsjednik Džordž V. Buš je 2001. godine proveo cijelo ljeto na svom ranču u Teksasu razmišljajući o moralnim aspektima i korisnosti istraživanja matičnih ćelija.
Tramp odbija da sasluša bilo koga ko govori o rizicima vezanim za vještačku inteligenciju ili o opasnostima koje bi mogli da izazovu zlonamjerni akteri, nazivajući takvu zabrinutost "obmanom" Demokratske stranke, smišljenom da naudi republikancima.
Trampov odgovor glasačima koji strahuju da će im vještačka inteligencija oduzeti posao ili koji sa sumnjom gledaju na ogromno opterećenje elektroenergetskih mreža i vodovodnih sistema koje stvaraju centri podataka, jeste optimistično obećanje da će takva postrojenja biti "veoma popularna" i da će sve učiniti bogatima.
Time sebi stvara trenutni politički problem. Prema anketi koju su prošle sedmice sproveli CNN i SSRS, oko 75% Amerikanaca sa strahom i zabrinutošću posmatra razvoj vještačke inteligencije, dok 71% želi da savezna vlada učini više na njenom regulisanju. Viši računi za struju, uzrokovani ogromnim širenjem centara podataka, pojačavaju nezadovoljstvo glasača zbog troškova života - što je jedna od ključnih tema na izborima na sredini mandata.
Dugoročno gledano, Tramp se izlaže riziku od ozbiljne političke reakcije javnosti ukoliko se ispostavi da učestali izvještaji o napadima vještačke inteligencije na korporativne ili vladine veb-sajtove najavljuju pravu nacionalnu ili globalnu krizu. Ako se pokaže da kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju, kao što on sam tvrdi, ne mogu same sebe da regulišu, odgovornost će pasti na njega, navodi CNN.
Kako dalje ističu, Trampov nonšalantni stav podsjeća na pristup koji je zauzeo na početku pandemije kovida 19 tokom svog prvog mandata, kada je, činilo se, vjerovao da će puka želja da prijetnja nestane biti dovoljna da je eliminiše. Najpoznatiji primjer je njegova tvrdnja da bi zemlja prestala da bilježi nove slučajeve zaraze ako bi prestala sa testiranjem na virus. Štaviše, Trampove tvrdnje da industrija vještačke inteligencije može sama sebe da kontroliše su upitne. Malo je dokaza da titani tehnološke industrije, posebno oni čiji su brendovi društvenih mreža izmijenili savremeno društvo i prirodu djetinjstva, dublje razmišljaju o društvenom uticaju svojih izuma.
Riječ je o industriji koja rijetko pokazuje da smatra da polaže račune građanima i njihovim demokratski izabranim liderima, ili da želi ozbiljan nadzor i zaštitne mehanizme. Tvorci novih tehnologija brzo su postali oligarsi sa ogromnom moći, uključujući i sposobnost uticanja na izbore - poput Ilona Maska, koji je značajno finansirao kampanju Trampa i drugih kandidata Republikanske stranke.
Stoga, vjerovati da će suparnički titani, od kojih neće sve kompanije nužno preživjeti tržišnu utakmicu, sarađivati zarad opšteg dobra ili, kako je Tramp rekao, iz "ljubavi prema zemlji", zahtijeva ogromnu dozu vjere.
Zašto se Tramp toliko protivi regulaciji?
Ideološki gledano, Trampov drugi mandat predstavljao je pokušaj uklanjanja ograničenja koja su se odnosila na industriju, poslovanje i interese bogatih slojeva u svim sektorima. Što se njega lično tiče, Tramp prihvata malobrojna ograničenja sopstvenog ponašanja. On ne podnosi kontrolne mehanizme vezane za predsjedničku funkciju, pa stoga ne čudi što odbacuje i takva ograničenja kada je riječ o tehnološkoj industriji.
Ipak, apsolutno odbijanje uvođenja bilo kakvih bezbjednosnih ograničenja u industriji vještačke inteligencije nameće pitanje zašto bi ona trebalo da bude izuzetak u odnosu na druge sfere američkog života. Civilno vazduhoplovstvo je, na primjer, izuzetno bezbjedno upravo zato što se svaka nesreća ili incident decenijama detaljno istražuju, a stečena saznanja ugrađuju u bezbjednosne mjere. Vlasti su odavno zaključile da se, kada je riječ o bezbjednosti i dobrobiti stanovništva, ne može prepustiti prehrambenoj industriji, sektoru medicine, automobilskoj industriji i drugima da sami vode računa o opštem interesu umjesto o sopstvenim, užim interesima. Poštovanje pravila obezbjeđuje se putem zakona, propisa i sankcija, poput novčanih kazni.
Šta stručnjaci kažu o zaštitnim mjerama za AI?
Kristijan Hamond, profesor računarstva na Univerzitetu Nortvestern, objasnio je logiku koja stoji iza regulisanja.
Zaštitne ograde postavljate samo na stvari koje su neispravne i van vaše kontrole. Da imate automobil koji je... veoma brz i lak za upravljanje, ali bi vas s vremena na vrijeme prosto zakucao u zid, ne biste rekli: "O, potrebne su nam zaštitne ograde". Rekli biste: "Moramo da popravimo upravljački mehanizam" - rekao je Hamond Kejsi Hant sa CNN-a.
Hamond je nastavio: "Trenutna situacija sa vještačkom inteligencijom je takva da nemamo one eksplicitne kontrole koje su nam potrebne kako bismo te sisteme učinili efikasnim".
Jedna od odlika Trampovog predsjednikovanja jeste otvoreno i odlučno ispoljavanje moći. U utorak je industrija vještačke inteligencije postala najnoviji primjer njegovog očiglednog uvjerenja da je gotovo sve u američkom društvu podložno njegovoj kontroli.
Tokom ručka sa čelnicima kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom, predsjednik je objavio raspored sjedenja na kojem se vidi kako se s njegove lijeve i desne strane nalaze Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, i Džensen Huang, izvršni direktor kompanije "Nvidia", koja je u tom trenutku bila najvrednija kompanija na svijetu. Kasnije, tokom fotografisanja na prilazu Bijeloj kući, Tramp je zauzeo poziciju dominantne figure, uzdižući se iznad nekih od najbogatijih i najgenijalnijih tehnoloških pionira u ljudskoj istoriji.
Šta su tehnološki lideri rekli Trampu?
U jednom trenutku, novinar je upitao tehnološke lidere, od kojih su neki izazvali pravu histeriju upozorenjima na pogubne posljedice vještačke inteligencije, da li se slažu sa Trampom da regulativa nije potrebna i da bi samoregulacija ublažila svaki destruktivan potencijal njihovih modela.
Nisu stigli da odgovore.
Mogu vam reći da je odgovor 'da' - rekao je Tramp, upadajući u riječ.
Razgovarali smo o tome sa oko 40 vodećih ljudi - dodao je, prije nego što se okrenuo Huangu, koji je strahove vezane za vještačku inteligenciju odbacio kao "priče o apokalipsi" i koji je u utorak izjavio novinarima da "ne postoji sukob između inovacija, tehnologije i bezbjednosti".
Trampov stav prema vještačkoj inteligenciji odražava način na koji on vodi predsjednički mandat: kroz niz odluka donesenih na osnovu intuicije i smjelih poteza, uz odbojnost prema javnom obrazlaganju svojih razloga ili prema razmatranju mogućih pravaca djelovanja uz uključivanje nacije u taj proces.
Za njega je vještačka inteligencija od velikog značaja. Ta industrija podupire ekonomiju, a njegovo lično bogatstvo je u velikoj mjeri vezano za tehnološki sektor.
Ipak, ulozi su za naciju, pa i za čitav svijet, daleko veći. Od toga da li će u ovom slučaju postupiti ispravno ne zavisi samo njegova politička sudbina na izborima na sredini mandata ili njegovo istorijsko nasljeđe, već mnogo više od toga, navode u analizi CNN.