JERUSALIM - Prošle su tri godine od smrtonosnog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijena 1.221 osoba, dok je 251 civil i vojnik otet i odveden u Pojas Gaze.
Krhko primirje i dalje pod pritiskom
- Prošle tri godine od napada Hamasa
- Krhko primirje nije donijelo trajnu stabilnost
- Gaza ostala razorena nakon sukoba
- Tri godine kasnije, posljedice napada i dalje traju
- Primirje ostavilo brojna neriješena pitanja
Tenzije na Bliskom istoku i širom svijeta i dalje su visoke, dok politička situacija unutar Izraela ostaje duboko podijeljena.
Oružani sukob koji je uslijedio ostavio je Gazu u ruševinama i odnio desetine hiljada života, dok krhko primirje, potpisano krajem 2025. godine, i dalje određuje svakodnevicu na terenu, uz brojna neriješena pitanja i strah od novih eskalacija.
Vojska u pripravnosti
Uoči godišnjice, izraelski ministar odbrane Izrael Kac stavio je vojne snage u stanje visoke pripravnosti.
Kabinet ministra saopštio je da je ova odluka donesena "u svjetlu obavještajnih podataka o namjerama Hamasa da pokuša da izvede napade i terorističke operacije protiv izraelskih snaga u Gazi na taj dan".
Kac je uputio oštro i nedvosmisleno upozorenje, ističući da će, ako izraelske snage budu ugrožene, Hamas i stanovništvo Gaze platiti nesrazmjerno visoku cijenu.
Od početka sukoba, kao odgovor na napad Hamasa, Izrael je pokrenuo masovnu vojnu ofanzivu.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, koje je pod upravom Hamasa, ali čije brojke Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, stradalo je više od 74.200 Palestinaca. Iako je u oktobru 2025. godine uspostavljeno primirje, od tada je u Gazi ubijeno još preko 1.440 ljudi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je na nedavnoj državnoj ceremoniji ponovio da neće biti Hamasove vladavine u Gazi i najavio dalji progon svih umiješanih u napad prije tri godine, naglašavajući da oni "žive na pozajmljenom vremenu".
Protesti širom svijeta
Dok izraelske i jevrejske zajednice oplakuju žrtve, širom svijeta je održano više od 250 propalestinskih i antiizraelskih protesta u 37 zemalja, saopštilo je izraelsko Ministarstvo za pitanja dijaspore i borbu protiv antisemitizma.
Najveći broj okupljenih bilo je u Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji, Australiji, Velikoj Britaniji, Italiji, Njemačkoj i Kanadi.
Vlasti širom svijeta prethodno su upozorile da ovakvi skupovi nose povišen bezbjednosni rizik, a policijske snage pojačale su mjere praćenja u urbanim centrima poput Milana, Rima, Pariza, Londona i Berlina.
Ignorisana upozorenja?
Tri godine kasnije, pitanje političke i bezbjednosne odgovornosti za propuste koji su prethodili napadu i dalje opterećuje Izrael.
Netanjahu odbija formiranje nezavisne istražne komisije dok rat ne bude završen, dok predsjednik Isak Hercog poručuje da protok vremena ne oslobađa obaveze da se propusti istraže.
Načelnik Generalštaba izraelske vojske (IDF) Ejal Zamir takođe je ocijenio da vojni uspjesi ne mogu izbrisati neuspjeh od 7. oktobra.
Pritisak na Netanjahua dodatno pojačavaju izvještaji o navodno ignorisanim obavještajnim upozorenjima. Prema navodima izraelskih novinara Šlomija Eldara i Rut Juval, koje je prenio "Telegraph", predsjednik UAE Muhamed bin Zajed upozorio je Netanjahua 10 dana prije napada da Jahja Sinvar planira veliku operaciju.
Sličnu informaciju, prema pisanju "The Atlanticsa", prenio je tokom posjete Izraelu 26. septembra 2023. i šef egipatske obavještajne službe Abas Kamel.
Netanjahu odbacuje te navode i prijeti tužbama. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da 7. oktobar i dalje snažno utiče na političke stavove izraelskih birača, dok bivši načelnik IDF-a Gadi Ajzenkot predstavlja jedan od političkih izazova premijeru.
Hamas desetkovan
Hamas je pretrpio velike gubitke. Ova organizacija, osnovana 1987. kao izdanak Muslimanskog bratstva, prije napada imala je oko 30.000 boraca, a izraelska vojska tvrdi da je eliminisala više od 17.000 njih. Njena vojna i civilna infrastruktura u Gazi je gotovo uništena.
Lider grupe Ismail Hanije ubijen je u julu 2024. godine u Teheranu, dok je njegov nasljednik, arhitekta napada Jahja Sinvar, likvidiran u oktobru iste godine od strane IDF-a u Gazi.
Nakon Sinvarove smrti, Hamasom rukovodi petočlani savjet sa sjedištem u inostranstvu, na čijem je čelu Halil al-Haja.
Krhko primirje
Dok krhko primirje traje, Ujedinjene nacije i mediji upozoravaju da ono nije donijelo potpunu stabilnost.
Zabilježeni su brojni sporadični napadi, a IDF i dalje pod kontrolom drži oko dvije trećine do 70 odsto teritorije Pojasa Gaze. Iako je prva faza plana predsjednika SAD Donalda Trampa od 20 tačaka stupila na snagu 10. oktobra 2025. i donijela primirje, proces je trenutno u zastoju, prenosi Euronews.
Prelazak na drugu fazu, koji je najavljen u januaru ove godine sa ciljem formiranja prelazne uprave i demilitarizacije, blokiran je zbog neslaganja oko razoružavanja Hamasa i odbijanja Izraela da povuče trupe bez tog uslova.
Gaza, uprkos smanjenju intenziteta sukoba i diplomatskim naporima u kojima su Velika Britanija i još nekoliko zemalja priznale palestinsku državu, ostaje teritorija duboke humanitarne krize, na ivici gladi i potpunog kolapsa.
