HAVANA, VAŠINGTON - Poslije optužnice koju je Amerika podigla protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Kastra, BBC razmatra tri scenarija razrješenja krize između Havane i Vašingtona.
Ključni detalji
- Optužnica dodatno zaoštrila odnose SAD i Kube
- Pominje se moguće hapšenje Raula Kastra
- Vašington razmatra promjenu vlasti u Havani
- Kuba pogođena nestašicama struje i hrane
- Stručnjaci upozoravaju na migrantsku krizu
SAD su optužile Raula Kastra za zavjeru radi ubistva američkih državljana i druge zločine zbog obaranja dva aviona 1996. godine između Kube i Floride.
Slučaj otkriven u srijedu optužuje Raula Kastra i petoro drugih za obaranje aviona kubansko-američke grupe "Brothers to the Rescue" i ubistvo četiri osobe, među njima tri Amerikanca, prenosi BBC.
Kastro, sada 94-godišnjak, tada je bio na čelu oružanih snaga zemlje i suočio se sa međunarodnom osudom zbog nesreće.
Ova optužnica protiv Raula Kastra podstakla je spekulacije da bi Havana mogla biti sljedeća na vašingtonskoj listi za promjenu režima.
Usred kampanje maksimalnog pritiska koja je dovela do najznačajnije nestašice goriva i struje na Kubi u posljednjih nekoliko decenija, američki zvaničnici uglas pozivaju na kraj 66-godišnje komunističke vlade ostrva.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da vjeruje da neće biti potrebna "eskalacija", ali se Bijela kuća takođe zaklela da neće tolerisati "odmetničku državu" 144 kilometra od obala SAD.
Šta slijedi, teško je predvidjeti: ekonomski kolaps, domaći nemiri ili američka vojna intervencija.
Ovo su tri moguća scenarija na koja bi se nova američko-kubanska kriza mogla odvijati.
1. Amerika bi mogla uhapsiti Kastra
Optužnica protiv Kastra, koja se odnosi na obaranje dva civilna aviona 1996. godine, odmah je izazvala spekulacije da bi američke snage mogle da pokrenu operaciju njegovog hvatanja i sprovođenja u američku sudnicu.
Takva operacija nije bez presedana.
U januaru, američki komandosi su pokrenuli munjevitu operaciju u Venecueli kako bi zarobili predsjednika Nikolasa Madura, dugogodišnjeg saveznika Kube, i doveli ga u Njujork da bi se suočio sa optužbama za drogu i oružje.
Godine 1989, mnogo veća operacija "Pravedni uzrok" dovela je do toga da su hiljade američkih vojnika učestvovale u invaziji na Panamu kako bi svrgnule i pritvorile tadašnjeg lidera zemlje Manuela Norijegu. Tramp je do sada odbacivao pitanja o tome da li razmatra sličnu operaciju na Kubi.
Međutim, nekoliko američkih zakonodavaca je otvoreno pozvalo na sličnu misiju.
"Treba uzeti u obzir sve opcije. Isto što se dogodilo Maduru, trebalo bi da se dogodi i Raulu Kastru", rekao je novinarima senator Floride Rik Skot. Stručnjaci kažu da je, iz vojne perspektive, potez hvatanja Kastra izvodljiv, ali da bi bio prepun rizika i komplikacija.
"U nekim aspektima bi moglo biti lakše izvući ga. Njegova simbolička vrijednost za Kubu je velika, što znači da je veoma dobro čuvan, ali sve je moguće", rekao je Adam Isakson, regionalni stručnjak iz Vašingtonske kancelarije za Latinsku Ameriku.
Ali uklanjanje Kastra, koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika 2018. godine, možda neće imati značajan uticaj na širu kubansku vladu, gdje se godinama uglavnom smatra uticajnom figurom.
"Ne mislim da bi to mnogo uticalo na strukturu moći na Kubi. On ima 94 godine. Dinastija porodice Kastro je uticajna, ali nije centralna za ono što su izgradili", rekao je Isakson.
Dodao je da bi "iz domaćih političkih razloga, to vjerovatno bio pogodak".
"Voljeli bi da ponize Kastrove i da jednog od originalnih revolucionara iz 1959. godine stave iza rešetaka, ali strateška vrijednost toga je upitna", kazao je Isakson.
2. Moguća smjena vlasti u Havani
Jedna mogućnost koju su američki zvaničnici, među njima i Tramp, pomenuli jeste da bi vlast u Havani moglo da preuzme novo rukovodstvo.
Stručnjaci su primijetili da bi ovaj scenario mogao biti sličan Madurovoj zamjeni sa Delsi Rodrigez u Venecueli, što je ostavilo vladu uglavnom netaknutom.
Tramp je više puta rekao da već sarađuje sa zvaničnicima unutar Kube koji se nadaju američkoj pomoći usred pogoršanja ekonomskih problema.
"Kuba traži pomoć, a mi ćemo razgovarati", napisao je 12. maja na svojoj mreži Truth Social.
Nekoliko dana kasnije, direktor CIA Džon Retklif sastao se sa kubanskim zvaničnicima, a među njima su bili Kastrov unuk Raul Giljermo Rodrigez Kastro i ministar unutrašnjih poslova Lazar Alvarez Kasas.
"Sastaćemo se sa Kubancima... na kraju krajeva, oni moraju da donesu odluku. Njihov sistem jednostavno ne funkcioniše", rekao je američki državni sekretar Marko Rubio novinarima na Floridi u četvrtak.
Želja aktuelne administracije u Vašingtonu je "dogovoreni sporazum", dodao je on.
Među promjenama o kojima govori Vašington su obećanje o otvaranju ekonomije, pozivanje većih stranih investicija i učešće kubanskih grupa u egzilu, kao i obavezu da se okonča prisustvo ruskih ili kineskih obavještajnih agencija na ostrvu.
Važno je napomenuti da bi ove promjene mogle da u velikoj mjeri ostave kubansku vladu netaknutom, prenosi RTCG.
"Baš kao što su željeli da izbjegnu nestabilnost u Venecueli, žele da izbjegnu nestabilnost na Kubi", rekao je Majkl Šifter, profesor latinoameričkih studija na Univerzitetu "Georgetown" i bivši šef vašingtonskog tink-tenka Interamerički dijalog.
"Forsiranje promjene režima bilo bi previše rizično za to", dodao je Šifter.
Nekoliko stručnjaka koje je kontaktirao BBC reklo je da je izazov za Trampovu administraciju to što ne postoji odmah očigledna figura koja čeka u krilima unutar Kube.
"Ne mislim da na Kubi postoji očigledna Delsi Rodrigez, a moć funkcioniše drugačije na Kubi nego u Venecueli. Teško je pronaći ono što traže, neku vrstu vladajuće strukture", rekao je Šifter.
3. Mogući kolaps Kube
Treća mogućnost je da Kuba popusti pod teretom ogromnog ekonomskog pritiska, što je već dovelo do višesatnih dnevnih nestanka struje i masovne nestašice hrane na ostrvu.
"Neće biti eskalacije. Ne mislim da je to potrebno. Mjesto se raspada, katastrofa je i oni su donekle izgubili kontrolu", rekao je nedavno Tramp.
Stručnjaci, međutim, kažu da je slika mnogo komplikovanija i da mehanizmi kontrole kubanske vlade nad stanovništvom ostaju uglavnom netaknuti, čak i tokom teškog ekonomskog perioda.
"Morate razlikovati kubansku ekonomiju od države i vlade. Kubanska ekonomija može da se uruši i urušava se... ali država i dalje funkcioniše, posebno kad je u pitanju bezbjednost", rekao je Šifter.
Bilo kakav kolaps države mogao bi da predstavlja izazov i za Trampovu administraciju ako bi veliki broj Kubanaca pobjegao iz zemlje, posebno prema SAD.
Kubanski migranti nisu pošteđeni pooštrenih mjera za suzbijanje migracija tokom Trampove administracije.
"Ako dođe do kolapsa, vidjećete da veliki dio kubanskog stanovništva čini sve što može da pobjegne, na isti način kao što su to činili sa Haitija tokom godina. Florida je najbliže mjesto, ali će neki ljudi stići i do Meksika", rekao je Isakson.
Dodao je da je "iznenađen" što takva situacija već nije počela.
"Ljudi vjerovatno preživljavaju sa 1.000 ili 1.500 kalorija dnevno i nisu u mogućnosti da dobiju osnovnu zdravstvenu zaštitu. Pomislili biste da ljudi već grade svoje brodove", kazao je Isakson.
