VARŠAVA - Ustavni sud Poljske u centru je žestokog sukoba između proevropske vlade premijera Donalda Tuska i konzervativne opozicije koju podržava predsjednik Karol Navrocki.
Kriza u poljskom Ustavnom sudu
- Sukob vlasti i opozicije produbio institucionalnu krizu.
- Sud ima skoro 1.000 neriješenih predmeta.
- Podijeljeno je svih 15 sudija Ustavnog suda.
- Predsjednik suda odbio je priznati pet novih sudija.
- Prijedlog resetovanja zahtijeva dogovor vlasti i opozicije.
Kriza je dodatno eskalirala krajem oktobra, kada su sudije izabrane uz podršku vladajuće većine preuzele upravljanje sudom.
Međutim, time sukob nije riješen. Naprotiv, institucionalni zastoj danas djeluje dublje nego ikad.
Vezane vijesti:
Kriza u Poljskoj eskalira: Predsjednik sazvao hitne konsultacije (FOTO, VIDEO)
Haos u Poljskoj: Policija i demonstranti pred Ustavnim sudom, predsjednik okrenuo avion (VIDEO)
Poljska ključa: Navrocki optužio Tuska za nasilno preuzimanje Ustavnog suda
Ustavni sud trenutno ima skoro 1.000 neriješenih predmeta. Pojedini postupci čekaju odluku više od 10 godina, a sud ove godine nije uspio ni da usvoji svoj budžet za 2027.
Evropski sud pravde 2025. godine je ocijenio da poljski Ustavni sud nije ni nezavisan ni nepristrasan.
Sukob "starih" i "novih" sudija
U korijenu krize nalazi se duboka podjela unutar Ustavnog suda. Od ukupno 15 sudija, sedam je imenovano tokom vladavine stranke Pravo i pravda (PiS), koja je upravljala Poljskom od 2015. do 2023. godine.
Preostalih osam izabrano je nakon dolaska Tuskove koalicije na vlast.
Predsjednik Ustavnog suda Bogdan Švjenčkovski, nekadašnji političar PiS-a, odbio je da prizna pet novih sudija.
Prema njegovom tumačenju, njihov izbor nije pravno valjan jer zakletvu nisu položili pred predsjednikom države, već pred predsjednikom parlamenta. Zbog toga mjesecima nisu učestvovali u radu suda.
Dramatičan preokret
Napetosti su kulminirale 30. oktobra. Najstarija među novim sudijama, Ana Korvin Pjotrovska, proglasila je preuzimanje upravljanja Ustavnim sudom.
Istovremeno je suspendovala predsjednika suda Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomjeja Sohonskog na mjesec dana i zabranila im pristup zgradi.
Švjenčkovski je odbio da prizna tu odluku. Uz podršku pristalica PiS-a pokušao je da se vrati u zgradu suda, ali je policija spriječila dalju eskalaciju.
Ispred sjedišta suda ubrzo su se okupili konzervativni političari, među njima i lider PiS-a Jaroslav Kačinjski. Demonstranti su uzvikivali parole protiv Donalda Tuska, dok je Kačinjski upozorio da Poljska ulazi u period autoritarizma.
Predsjednik o ustavnoj krizi
Predsjednik Poljske Karol Navrocki je zbog događaja prekinuo službeno putovanje u Afriku i hitno se vratio u Varšavu.
Njegovi saradnici optužili su Vladu da pokušava nasilno da preuzme jednu od ključnih državnih institucija.
Savjetnik predsjednika za spoljnu politiku Marćin Pšidac ocijenio je da se radi o ozbiljnoj ustavnoj krizi izazvanoj potezima Vlade.
Potpredsjednik PiS-a Tobjaš Bohenski povukao je još težu paralelu, upoređujući situaciju sa uvođenjem vanrednog stanja koje je 1981. proglasio general Vojćeh Jaruzelski.
Tokom Navrockijevog dolaska u zgradu suda došlo je i do fizičkog naguravanja između predsjednikovog obezbjeđenja i grupe sudija okupljenih oko Korvin Pjotrovske.
Dvije strane nude potpuno različite verzije događaja.
Predsjednikov kabinet tvrdi da je šef države spriječen da obavlja svoju funkciju, dok sudije navode da ih je predsjednikova pratnja odgurnula kako bi ušla u zgradu.
Tusk podržao nove sudije
Tusk se otvoreno stavio na stranu grupe sudija koja pokušava da deblokira rad institucije.
U televizijskom obraćanju ocijenio je da demokratska država mora biti dovoljno snažna da zaštiti svoje institucije.
Prema njegovom mišljenju, sadašnja blokada posljedica je višegodišnjeg urušavanja vladavine prava tokom vlasti PiS-a.
Ministar pravde Valdemar Žurek takođe vjeruje da bi sud uskoro mogao ponovo da počne da funkcioniše.
Nova predsjedavajuća Ana Korvin Pjotrovska već je sazvala sjednicu svih sudija kako bi pokušala da usvoji budžet i pokrene rad suda.
Problem je što su za donošenje odluka potrebne dvije trećine glasova prisutnih sudija, a nakon svega šta se izdešavalo u posljednje vrijeme izgledi za kompromis djeluju veoma slabo.
Podijeljena i pravna struka
Ni među pravnicima ne postoji saglasnost o tome šta se dogodilo.
Četvorica bivših predsjednika Ustavnog suda podržala su nove sudije i ocijenila da pokušavaju da vrate funkcionalnost instituciji.
S druge strane, Helsinški odbor za ljudska prava u Poljskoj upozorio je da su pravni temelji za suspenziju predsjednika suda sporni i da bi takav potez mogao da postane opasan presedan.
Da li je moguć "reset"?
Nakon eskalacije krize Navrocki je pokušao da pokrene političke konsultacije.
U javnosti se pojavila i ideja o svojevrsnom "resetovanju" Ustavnog suda.
Prema tom prijedlogu, sve sadašnje sudije podnijele bi ostavke, a novi sastav bio bi izabran kvalifikovanom većinom u parlamentu.
Takvo rješenje zahtijevalo bi dogovor između vladajuće koalicije i opozicije. U sadašnjim političkim okolnostima to izgleda malo vjerovatno, prenosi Deutsche Welle.
Glavni urednik lista "Rječpospolita" Pavel Kapusta ocijenio je da je kriza kompromitovala čitavu poljsku političku elitu, bez obzira na stranačku pripadnost.
Njegov poziv političarima da sjednu za isti sto i pronađu izlaz iz institucionalnog ćorsokaka za sada ostaje bez odgovora.
