KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodne partnere na snažniju saradnju i zajedničko djelovanje nakon novih napada dronovima na civilne brodove u Crnom moru, upozoravajući da rat sve više ugrožava međunarodnu plovidbu i bezbjednost država u regionu.
Njegov poziv uslijedio je nakon napada na trgovačke brodove u blizini Rumunije i Bugarske, dok vlasti pojedinih država još utvrđuju porijeklo dronova korištenih u incidentima.
Šta je Zelenski poručio saveznicima?
Zelenski je ocijenio da najnoviji incidenti pokazuju da državama u crnomorskom regionu treba znatno čvršća koordinacija, posebno kada je riječ o suprotstavljanju dronovima i zaštiti civilne plovidbe.
Ukrajinski predsjednik poručio je da Kijev posjeduje veliko praktično iskustvo u otkrivanju, presretanju i uništavanju bespilotnih letjelica, te da je spreman da svoje znanje podijeli sa partnerima. Ukrajina je i ranije nudila drugim zemljama pomoć u protivvazdušnoj odbrani, uključujući razmjenu iskustava i angažovanje stručnjaka.
Prema njegovim riječima, potrebna je saradnja koja bi omogućila zajedničko djelovanje protiv prijetnji, uključujući razmjenu podataka i tehnologija koje su se pokazale efikasnim tokom rata.
Šta se dogodilo sa brodom u blizini Rumunije?
Zelenski je dan ranije saopštio da su dva ruska drona pogodila civilni teretni brod "Royad Mammadov", u turskom vlasništvu, koji je prevozio kukuruz Crnim morem.
Brod se nalazio u rumunskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, oko 55 kilometara južno od Sfantu Georgija, kada je izbio požar, nakon čega je plovilo potonulo. Rumunske vlasti potvrdile su da su dvije osobe poginule, dok je 11 članova posade spaseno.
Na brodu su bili državljani Azerbejdžana i Indije. Zelenski je napad nazvao užasavajućim udarom na civilno plovilo i ponovo pozvao na međunarodni pritisak kako bi se zaštitila plovidba i globalni lanci snabdijevanja hranom.
Rusija nije odmah komentarisala tvrdnje Zelenskog da su upravo ruske bespilotne letjelice odgovorne za napad.
Šta se potom dogodilo kod Bugarske?
Samo dan kasnije nova dva trgovačka broda pogođena su dronovima u bugarskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, oko 128 kilometara od obale te zemlje.
Brod "Alfa Watan", koji je plovio pod zastavom Togoa, pretrpio je kritična oštećenja i potonuo, dok je na brodu "Able", koji je plovio pod zastavom Palaua, nakon napada izbio požar. Sa drugog broda evakuisano je svih 18 članova posade, a dvojica teško povrijeđenih mornara prebačena su u bolnicu u Varni.
Bugarske vlasti saopštile su da u tom trenutku nije bilo utvrđeno odakle su dronovi došli niti ko je odgovoran za napad.
Bugarski premijer Rumen Radev nazvao je događaj "neprihvatljivim napadom" u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni njegove zemlje i "očiglednim kršenjem međunarodnog i pomorskog prava".
Zašto raste zabrinutost zbog Crnog mora?
Najnoviji incidenti dodatno povećavaju strah da se posljedice rata šire izvan teritorije Ukrajine i direktnije ugrožavaju međunarodne trgovačke rute.
Radev je upozorio da napadi ozbiljno remete plovidbu u Crnom moru, povećavaju troškove osiguranja i otežavaju pomorski transport. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se incident dogodio u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Bugarske, članice NATO-a i Evropske unije.
NATO nakon napada nije želio da iznosi procjene o odgovornosti, već je pitanja o incidentima uputio bugarskim vlastima.
Kakvu saradnju predlaže Ukrajina?
Kijev već mjesecima pokušava da svoje ratno iskustvo u borbi protiv bespilotnih letjelica pretvori u širi sistem saradnje sa partnerskim državama.
Zelenski je ranije objašnjavao da takozvani "Drone Deal" sporazumi ne podrazumijevaju samo kupovinu i prodaju bespilotnih letjelica, već mogu uključivati zajedničku proizvodnju, razmjenu tehnologije, obuku i prenošenje ukrajinskog iskustva u protivvazdušnoj odbrani navodi 24Media.
Ukrajina je slične oblike saradnje već razvijala sa više partnerskih država, uključujući članice NATO-a, a Zelenski sada smatra da napadi u Crnom moru dodatno potvrđuju potrebu za zajedničkim sistemima koji bi mogli da otkrivaju i presreću dronove prije nego što ugroze civilne brodove.
Najnoviji incidenti tako otvaraju šire pitanje bezbjednosti Crnog mora, jer se uz direktne posljedice rata sve više pojavljuje opasnost za trgovačke brodove, njihove posade i međunarodne transportne pravce.