Izgleda da će konačno nakon 12 godina pauze na Mediteranskim igrama u Peskari nastupiti i rukometna reprezentacija BiH. Bh. rukometaši su od nezavisnosti naše zemlje učestvovali u samo dva navrata 1993. godine u Monpeljeu i 1997. u Bariju.
Nakon toga Olimpijski komitet BiH je kao uslov za nastup na Mediteranskim igrama postavio plasman seniorske reprezentacije na Evropsko ili Svjetsko prvenstvo. S obzirom da se naši rukometaši nikada nisu uspjeli domoći velikog takmičenja, tako nisu imali priliku ni igrati na mediteranskom rukometnom turniru. Ove godine biće to prilika da rukometaši konačno osjete draž turnirskog tipa igranja. Na MI rukometni turnir je jedan od najjačih, jer selekcije Francuske, Španije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Tunisa, Egipta, Slovenije već godinama su učesnici velikih takmičenja i dolaze iz vrha evropskog i svjetskog rukometa.
Istina, MI počinju samo pet dana nakon posljednjeg kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2010. godine u Austriji, koje je na programu 21. juna. No, možda je to i prednost jer bi u tom slučaju bh. rukometaši pred MI imali četiri takmičarske utakmice u junu sa Italijom, Švajcarskom, Rusijom i Farskim Ostrvima.
"U svakom slučaju je korisno da igramo što više utakmica, pa bi nam Mediteranske igre odlično došle. Na tom turniru igraju sve same rukometne velesile i to bi bila prilika da dignemo naše samopuzdanje dobrim partijama. Naravno, pitanje je u kakvim sastavima će u Peksaru doći neke od zemalja, ali u svakom slučaju to su sve države koje imaju veliku rukometnu bazu. Sa druge strane, osim jake konkurencije, taj turnir bi nam donio nešto potpuno novo. Igranje dan za dan na turniru većina naših igrača nije iskusila i to bi bilo ogromno iskustvo za njih", priča Halid Demirović, selektor naših rukometaša.
Do Mediteranskih igara ostalo je još dosta vremena, tako da detaljnije planove selektor još nema. Trenutno je fokusiran na dvomeč kvalifikacija za EP sa Srbijom, koji BiH očekuje u martu.
"Naravno da su nam u prvom planu kvalifikacije, a naročito ogledi sa Srbijom koji su sve bliže. Pratim formu potencijalnih reprezentativaca i za sada sam zadovoljan kako igraju u klubovima. Najvažnije je da ne bude povreda. Međutim, moram naglasiti da bi nastup u Peskari bio prilika da pružimo šansu i nekim mlađim igračima, kako bism o u pravim utakmicama provjerili njihov potencijal", zaključio je Demirović.
Međutim, Siniša Kisić, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH, naglasio je da su rukometaši prvi koji su se našli na peliminarnom spisku za Peskaru, a nada se da neće biti i jedini predstavnici u ekipnim sportovima.
"Želimo imati što više kvalitetnih takmičara na ovom izuzetno važnom međunarodnom takmičenju. Iako su preliminarno prijavljeni rukometaši, želja nam je da i druge sportske ekipe, koje imaju pravo nastupa, budu na listi putnika. Obavili smo određene kontakte s vaterpolo radnicima u našoj zemlji i drago nam je što su izrazili želju da učestvuju na Mediteranskim igrama. Međutim, neophodno je formirati vaterpolo savez BiH, a OK BiH kao krovna sportska institucija ponudiće potrebnu podršku u tom procesu", rekao je Kisić.
Nekadašnji proslavljeni odbojkaš potencijal za nastup na Mediteranskim igrama vidi i u ženskoj odbojkaškoj reprezentaciji.
"Imamo izuzetno perspektivnu generaciju odbojkašica i ne bi bilo loše kada bi i ta reprezentacija aplicirala za učešće. Takođe, vjerujem da bi uz malo sportske sreće odbojkašice mogle napraviti i zapažen rezultat. Dobar nastup tradicionalno očekujemo u pojedinačnim sportovima, prije svega u boksu, koji je briljirao prošle godine, ali i atletici, gdje nam je glavni adut Hamza Alić", dodao je Kisić.
Novac najveća prepreka
Najveće poteškoće oko nastupa naših takmičara na MI može predstavljati nedostatak novčanih sredstava. Ako se u obzir uzme da je nastup bh. tima na proteklim Ljetnim olimpijskim igrama u Pekingu koštao 341.000 KM, a imali smo pet sportista, onda za Mediteranske igre i plan za učešće više od 100 takmičara treba poduzeti zajedničku akciju OK BiH i strukovnih sportskih saveza, odnosno vladajućih institucija. U OK BiH dužni su osigurati svečanu opremu za sportiste, dok bi ostale troškove djelimično ili u potpunosti morali snositi strukovni savezi.