Moderni sport odavno je postao biznis, a od sportista se traži sve više i više, ponekad i nemoguće, što, nažalost, dovodi do tragičnih slučajeva na sportskim borilištima.
Tereni su nekada važili za hramove zdravlja, ali sve učestalije iznenadne smrti sportista od zatajenja srca tokom napora nameću pitanje da li je profesionalni sport postao nezdrav za čovjeka ili je u ovom slučaju zakazala preventiva.
Nedavni srčani kolaps fudbalera Boltona Fabrisa Muambe, te smrt italijanskog odbojkaša Vigora Bovolente pokrenuli su Svjetsku fudbalsku federaciju (FIFA) da se više pozabavi ovim važnim pitanjem, pa je najavljena detaljna istraga ovih i sličnih slučajeva kao i rigoroznija kontrola ljekarskog osoblja koje vrši testiranje sportista. Proteklih dana ljekari su kazivali da se većina klubova u potrazi za kvalitetnim pojačanjem tokom pregleda uglavnom fokusira na ortopedsko-hirurški pregled, a vrlo malo na kardio-vaskularno zdravstveno stanje sportiste.
Spiroergometrija u Kantonu Sarajevo obavezna, dok u RS nije, a ne postoji nijedan aparat za testiranje sportista pod opterećenjem
Na svojoj koži to je najbolje osjetio Sulejman Smajić, nekadašnji fudbaler Zrinjskog, koji danas nosi dres Željezničara. Devet godina Smajić se profesionalno bavio fudbalom u BiH. Sve do transfera u belgijski Anderleht u sezoni 2007/08. niko od domaćih ljekara nije mu uočio nikakve zdravstvene smetnje. Onda je dogovorio sve detalje ugovora sa Belgijancima. Otišao je na pretrage izvan BiH i tada je za njega počela najveća noćna mora. Sa nevjericom je primio vijest da su mu uočene poteškoće sa srcem, zbog čega mu je propao transfer, koji je trebalo da mu obezbijedi egzistenciju.
"Zbog problema sa srcem tada mi je prijetio prekid karijere, a možda i tragičan ishod svega. Srećom, na vrijeme su mi uočene smetnje, odradio sam terapije i uspio sam se vratiti fudbalu", kaže Smajić, koji smatra da je glavni razlog propusta vrlo slaba ili površna ljekarska kontrola u BiH:
"Sigurno je da kod nas pregledi nisu kao vani. Igrao sam fudbal od svoje 15. godine, ali tek kada sam u 24. otišao vani na pregled pred potpis za Andrleht, uočene su mi poteškoće. Prvi put tada sam radio kontrolu srca pod maksimalnim opterećenjem (spiroergometrija), ultrazvuk, testove pod maskama i slično. Kod nas se sve u većini slučajeva svodi samo na EKG, dok pod opterećenjem nikad ništa nije rađeno. Mislim da država i institucije treba da porade nešto na tome, da nađu načina da igrači budu zaštićeni. Naravno, svjedoci smo da se propusti dešavaju i u inostranstvu, u najjačim ligama, ali je činjenica da i kod nas treba mnogo toga uraditi."
On se prisjetio da je neposredno prije nego je njemu uočena smetnja, u Širokom Brijegu na terenu preminuo devetnaestogodišnji Ivan Karačić.
"Sjećam se da se to desilo nemalo prije mog odlaska u Anderleht, što me dodatno potreslo. Za mene je vijest da imam poteškoće sa srcem bila šok, jer do tada nisam osjećao nikakve poteškoće. Mislio sam da mogu trčati satima i izdržati sve napore", rekao je Smajić.
U Plivačkom klubu Olimp iz Banjaluke takmičari dva puta godišnje idu na sistematske preglede, ali Željko Panić, sportski direktor kluba, smatra da bi pregledi trebalo da budu detaljniji.
Sigurno je da kod nas pregledi nisu kao vani
"Najbitnije nam je da dijete bude zdravo. Redovno idemo na preglede, ali volio bih da su oni detaljniji. Na primjer, ne radi se ergometrija, koja košta, mislim, oko 100 KM. Takmičarima rade nalaz urina, krvnu sliku, spirometriju, dinamometriju i to je dobro, ali bilo bi bolje da imaju i testiranja pod opterećenjem", rekao je Panić i dodao da je Ministarsvo za porodicu, omladinu i sport u Vladi RS plaćalo sistematske preglede za djecu do 15 godina, a za ostale plaćaju roditelji.
Međutim, i da u Banjaluci postoji takav uređaj, mnogima bi pregled jednostavno bio preskup. Na primjer, da bi Olimp, koji broji oko 300 članova, obavio detaljan zdravstveni pregled koji uključuje spiroergometriju, potrebano im je minimalno 30.000 KM. To je za današnje prilike pravo bogatstvo, ali to nije sve, jer ne treba zaboraviti da su plivaču obavezni da idu na preglede dva puta godišnje. U Banjaluci trenutno uređaja za spiroergometriju nema. Zavod za medicinu rada i sporta u Banjaluci pokrenuće inicijativu da, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, nabave uređaj, ali ni to ne znači da će sportisti ići na takve preglede.
"Po Pravilniku, spiroergometrija nije obavezna pri pregledu i zato se i ne radi. Osim toga, taj aparat je veoma skup pa samim tim i pregled mnogo košta. Jedna od privatnih klinika u Banjaluci nabavila je uređaj, vjerovatno, nadajući se da će sportisti dolaziti kod njih na preglede, ali interes je bio vrlo slab i aparat s finasijskog aspekta nije bio isplativ", kazao je Zoran Mijatović, pomoćnik direktora za pravne i kadrovske poslove Zavoda za medicinu rada i sporta u Banjaluci.
Spiroergometriju sportisti u BiH mogu obaviti jedino u Kantonu Sarajevo.
"Taj aparat posjeduje za sada samo Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo. Riječ je o pokretnoj traci na kojoj se vrši testiranje sportista, odnosno daje ocjena njihovih sposobnosti kardiovaskularnog i respiratornog sistema. Cijena jednog testiranja je 100 KM, s tim da taj pregled obuhvata labaratorijski nalaz, raniji EKG i slično, kako bi se mogla dati precizna i tačna dijagnoza. Sličan aparat ima i Zavod za medicinu rada, ali je riječ o biciklu, a ne o pokretnoj traci", potvrđeno je iz Zavoda za sportsku medicinu KS.
100
KM košta pregled sportista i testiranje pod opeterećenjem u BiH, a jedino se može obaviti u Kantonu Sarajevo
U KS spiroergometrija obavezna
Iz Zavoda za sportsku medicinu KS ističu da su svi profesionalni sportisti dužni obaviti spiroergometriju.
"Sportisti su dužni obaviti ljekarski pregled na osnovu kojeg se ovjeravaju njihovi sportski kartoni. Bez toga ne mogu trenirati i takmičiti se. Koliko čestio dolaze pojedinici, zavisi od vrste sporta. Fudbaleri dolaze dva puta godišnje, bokseri nakon svakog nokauta, a skijaši jednom godišnje. Postoje škole fudbala ili plivanja koje nisu obavezne, ali ipak redovno vrše ovakve kontrole", ističu u Zavodu.
Pregledano 13.000 sportista
Banjalučki sportisti na preglede idu u Zavod za medicuinu rada i sporta, u kojem je u prošloj godini pregledano više od 13.000 sportista iz svih grana sporta. U ovoj instituciji kažu da svoj posao obavljaju kako treba.
"Pored pregleda, obavili smo 243 edukacije trenera iz 78 sportskih klubova. Od 13.000 pregledanih sportista, 198 je privremeno onesposobljeno ili poslato na dodatne dijagnostičke pretrage, a 39 njih je trajno onesposobljeno za dalje bavljenje sportom. Iz ovoga se vidi da je naša služba predanim radom dala značajan doprinos u očuvanju zdravlja i života naše omladine", kazala je Vesna Šipka, v.d. direktora Zavod za medicinu rada i sporta u Banjaluci.
Doping
Željko Panić smatra da postoji više faktora koji utiču na zdravlje sportista.
"Zdravlje zavisi i od rada na treningu, opetećenja sportista, a tu je i problem dopinga. Neki sportisti doping uzimaju svjesno, neki ne. Nekima treneri nude sustance koje će im pomoći da postignu bolje rezultate. I meni su ih nudili u Srbiji, ali sam odbio. Ni na kraj pameti mi nije bilo da uzmem doping. Ali, neko ko je slabiji karakter, možda i nasjedne na priču. Tu mora da djeluje Antidoping agencija, koja kod nas još ne funkcioniše kako treba", istakao je Panić, nekadašnji olimpijac.