DERVENTA - Upravni odbor klastera dobojske regije "Poljoklast" planira ove godine da pokrene inicijativu geografske zaštite derventskog proizvoda, nadaleko čuvenog kalenderovačkog sira, koji u ovom kraju nazivaju i kalenderovačka kocka.
Potvrdila je to u razgovoru za "Nezavisne novine" Julijana Petrović, menadžerka "Poljoklasta", koja je istakla da su imali sjednicu Upravnog odbora, a domaćin im je bilo Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti Gradske uprave Derventa.
"Na sjednici smo usvojili završni izvještaj za prethodnu godinu, kao i neke planirane aktivnosti za narednu godinu, a jedan od prijedloga aktivnosti je i geografska zaštita kalenderovačkog sira. To je za sada prijedlog, još nismo pokrenuli aktivnosti, ali aktivno radimo na tome, upravo sam bila u resornom ministarstvu na razgovoru o ovoj temi, a planiramo i u Derventi sastanak sa proizvođačima i da vidimo kakve su nam predispozicije za geografsku zaštitu", objašnjava Petrovićeva i dodaje da problem može predstavljati samo koliki je broj proizvođača koji su zainteresovani da uđu u tu proceduru.
Napominje da je ova procedura pokretana i prije pet-šest godina, ali, kako kaže, vjerovatno proizvođači još nisu bili upoznati sa značajem te vrste sertifikacije.
"Tada i nije bio pokazan dovoljan interes da se upuste u ovu proceduru, a ideja je da pokušamo ponovo da ispitamo teren i vidimo da li je došlo do razvoja svijesti o značaju sertifikacije, a klaster svakako stoji na raspolaganju za te aktivnosti, naravno, ako uspijemo da se dogovorimo", kazala je Petrovićeva.
Prema njenim riječima, geografska zaštita proizvoda je jedna vrsta sertifikacije koja doprinosi očuvanju tradicionalnih proizvoda u nekoj zemlji.
"U ovom slučaju, u našoj regiji identifikovana su tri proizvoda koja imaju potencijal za geografsku zaštitu, a to su blatnički sir iz Teslića, krnjinska jagoda i kalenderovački sir iz Dervente. Geografska zaštita ovih proizvoda značajna je zbog očuvanja recepture i proizvodnje, u ovom slučaju sira, ali bi proizvod dobijanjem sertifikacije dobio na promociji i većoj vidljivosti, što bi bilo značajno i kao turistički proizvod ili lokalni delikates u Derventi. Zbog geografske zaštite proizvod bi imao i bolju prodajnu cijenu, što bi samim domaćinstvima donijelo i bolju zaradu", rekla je Petrovićeva.
Ističe da postoje pozitivni primjeri iz okruženja, tačnije iz Hrvatske, gdje su jednu vrstu tijesta iz Dalmacije spasili od nestanka.
"Bilo je bukvalno došlo do gubitka recepta, jer su tu vrstu proizvoda pravile samo tri bake u jednom selu. Međutim, kada su uspjeli da pokrenu proceduru, ta receptura je zaštićena i danas se prodaje kao značajan turistički proizvod na toj lokaciji i izvor prihoda domaćicama koje se bave proizvodnjom tog tijesta. Takođe, nakon što je izvršena geografska zaštita, došlo je do povećanja interesovanja lokalnog stanovništva za proizvodnju tog proizvoda. Zato se mi nadamo da bi kroz geografsku zaštitu kalenderovačkog sira došlo do povećanja njegove popularnosti, a time bi došlo i do povećanja broja proizvođača koji bi nastavili proizvoditi taj sir i time obogatili domaću ponudu u Derventi, ali i okolini", ističe Petrovićeva.
Napominje da proizvodnja kalenderovačkog sira nije svedena samo na jedno selo, po kome nosi naziv, već je proizvod koji je zahvatio šire područje.
"Mislim da ne zahvata samo Derventu, već i jedan dio prnjavorskog kraja, gdje se proširila receptura, ali je po selu Kalenderovci ostalo ime, jer je tu originalno i nastalo", rekla je Petrovićeva.
Da je od velikog značaja za Derventu sam ulazak u proces dobijanja geografske zaštite ovog proizvoda, potvrdio je za "Nezavisne novine" Slaven Pašalić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti grada Derventa.
"Inicijativa je pokrenuta, a 'Poljoklast' će uraditi analizu o tome šta su nam prvi koraci i koliko će to sve nas da košta. To je najznačajnije za naše proizvođače da bi se ovaj sir vratio na tržišta svih gradova Srpske i da ponovo pokaže kvalitet ovog sira. Za sada imamo inicijativu osam proizvođača, koji prave i prodaju ovaj sir na pijacama u Derventi i Doboju, i uglavnom su to male količine, bazirane na lokalno tržište. Nadamo se da ćemo pokrenuti ovu priču i vratiti staru slavu našem kalenderovačkom siru", kaže Pašalić.
Da je ovaj proizvod i te kako značajan za derventski kraj govori i činjenica da je nedavno objavljena i knjiga autora Damira Kljajića pod nazivom "Kalenderovački masni sir" u izdanju istraživačkog centra "Iskon" i Turističke organizacije grada Derventa.
Kako Damir Kljajić kaže u razgovoru za "Nezavisne novine", knjiga je rezultat višegodišnjeg rada i istraživanja, a sa prikupljanjem podataka krenuo je još 2016. godine, jer je shvatio, kada je bio zaposlen u Turističkoj organizaciji grada Derventa, da nema puno pisanih tragova i informacija o kalenderovačkom siru.
"Proizvodnja masnog kalenderovačkog sira počela je sredinom 20. vijeka u okviru Poljoprivredne seljačke zadruge koja je bila u Kalenderovcima. Ono čega se još poneki mještani sjećaju, a što su njima pričali stariji, fabrička proizvodnja počela je 1952. godine, ali kako se zadruga raspala, onda su i ti radnici koji su tamo radili nastavili proizvodnju u svojim domaćinstvima. Tako se sir proširio od Kalenderovaca i Detlaka i na druga sela, ali i susjedne opštine", kaže Kljajić i napominje da je receptura sira prosta i jednostavna, a karakteriše ga kockasti oblik koji dobija po kalupu specifičnih dimenzija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.