Sredina i kraj ljeta pravo su vrijeme za planiranje jesenje bašte, jer se brojne vrste povrća mogu posijati tada kako bi svježi plodovi stigli na sto prije hladnijeg vremena.
Prilikom određivanja vremena sadnje potrebno je provjeriti koliko je svakoj biljci potrebno da sazri i računati unazad od očekivanog prvog mraza, imajući u vidu da su brokula i karfiol osjetljiviji na hladnoću, dok kelj, paškanat i raštika mogu podnijeti mraz, navodi hgtv.
Od rotkvica do prokelja
Među povrćem pogodnim za jesenju berbu su prokelj, grah, cvekla, rotkvice, repa, raštika, mladi luk, keleraba, zelena salata, karfiol, grašak, kelj, paškanat, radič i celer korjenaš, dok je brokula takođe dobar izbor za kasnoljetnu sjetvu.
Rotkvice su među najbržim kulturama i mogu biti spremne za berbu već oko četiri sedmice nakon sjetve, kelerabi je potrebno približno šest sedmica, dok se grah može sijati direktno u zemlju i davati prinose sve do prvog mraza.
Neke vrste postaju ukusnije poslije mraza
Kelj uspijeva na hladnijem vremenu i može ostati u bašti čak i tokom zime, paškanat nakon mraza dobija bolji ukus, a raštika postaje slađa kada je zahvati blagi mraz, dok se salata, grašak i karfiol najbolje razvijaju kada temperature počnu da padaju.
Hgtv savjetuje i da se u manjim baštama prostor oslobađa postepeno, odnosno da se završene ljetne kulture uklanjaju i odmah zamjenjuju jesenjim povrćem kako bi se raspoloživa površina što bolje iskoristila.