U slučaju da vam nedostaje mjesta, možda ćete pokušati spojiti biljke koje se međusobno ne slažu. Ipak, imajte na umu da to može biti katastrofalno po neke od njih
Kao i kod ljudi, i među biljkama, mogli bismo reći, ima međusobne privlačnosti ili pak netrpeljivosti. Uz neke rastemo i razvijamo svoje najbolje osobine, napredujemo, donosimo vrijedne plodove, a uz druge pak propadamo, osjećamo se iscrpljeno i klonulo.
Raspored na gredicama
Poštivanje pravila dobrih i loših kompija je jednostavno i treba ga imati na umu kod rasporeda usjeva na gredicama. U slučaju da vam nedostaje mjesta, možda ćete pokušati spojiti biljke koje se međusobno ne slažu. Ipak, imajte na umu da to može biti katastrofalno po neke od njih - prestat će rasti, dati bezuksune plodove, postati osjetljiviji na bolesti i štetnike i sl.
Evo tablice dobrih i loših susjeda u vrtu
Postoje grupe koje u vrtu nikako ne bi trebale rasti jedna uz drugu, piše gardeningknowhow.
1. Luk uz mahunarke i šparoge
Sve vrste luka, a posebno crveni luk imaju miris koji će otjerati neke štetočine poput mrkvine muhe ili kupusne sovice. No, ova vrsta troši puno azota i može spriječiti rast drugih biljaka uzimanjem hranjivih materija iz tla. U slučaju mahunarki, sprečava fiksaciju azota iz atmosfere, a što je potrebno ovim biljkama za njihov razvoj. U slučaju šparoga, krade im hranjive tvari koje su im potrebne posebno prvih godina rasta.
2. Kupusnjače, paradajz i jagode
Kupus, raštika, brokula, kelj i druge kupusnjače mogu usporiti rast paradajza. Oba usjeva trebaju puno hranjiva zbog čega će se, ako su u blizini, takmičiti. Kupusnjače zbog sovica treba držati i podalje jagoda jer će ovaj štetnik rado doći i na njih.
3. Paradajz, krompir i kukuruz
Ove dvije vrste povrća pripadaju istoj porodici pomoćnica, a to znači da ih pogađaju iste bolesti i štetočine - plamenjača, pepelnica, zlatice. One mogu prezimiti u tlu te nagodinu zaraziti nove biljke. Osim što trebaju biti dalje jedno od drugog, svake godine ih treba saditi na drugo mjesto. Paradajz treba uzgajati podalje od kukuruza jer i jedna i druga biljka treba puno hranjiva. Osim toga, kukuruzna sovica koja napada kukuruz, rado će se počastiti i paradajzom.
4. Krompir i tikvice
Obje su vrste veliki potrošači azota. No, krompir sadimo ranije, raste brže od tikvice zbog čega će joj "ukrasti" sav azot iz tla. Također, mogu ih napasti iste štetočine.
5. Kopar i mrkva
Budući da i kopar i mrkva pripadaju porodici štitarki, imaju sličan oblik cvjetova i sjemenki. Mogu se međusobno oprašivati zbog čega sjemenke kopra mogu imati neobičan okus. Imaju i slične probleme sa štetnicima i bolestima pa ih treba odvojiti u vrtu.
6. Bundeve i tikvice
Bundeve koje dozrijevaju u jesen, poput turkinja, butternuta, turban tikvi i dr., srodne su običnim zelenim i bijelim tikvicama. No, ako su u blizini jedna druge, oprašivanjem može doći do prirodne hibridizacije zbog čega će jedna drugoj promijeniti okus.
7. Komorač i ostalo
Komorač svojim mirisom može odbiti mnoge štetne insekte, ali ne uspijeva s većinom povrtnica. Naime, on oslobađa hemikalije koje sprečavaju stopu klijanja i uopšte rast određenih biljaka, posebno paradajza i mahunarki. Iz iste je porodice kao kopar pa može doći do ukrštanja što će dati biljke čudnog okusa. To ne znači da ga ne trebate uzgajati, ali neka to bude u nekom kutku gdje će rado samovati, prenosi Agroklub.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.