Jedinstveni modni događaj "Creative & Fashion Industry", koji će se održati 15. i 16. juna u Kulturnom centru Banski dvor, okupiće svjetska imena koja će od Banjaluke na dva dana napraviti blještavi modni centar, predstavljajući ono najbolje iz regionalnog kreativnog svijeta te povezati različite industrije i privredne grane.
Savršeni krojevi, posebnost, talenat, upornost i neizmjerna ljubav prema dizajnu koja ne jenjava samo su neki od razloga što će ovaj modni događaj biti otvoren upravo revijom sada već svjetski poznatog dizajnera Marka Fehera.
U intervjuu za "Nezavisne" Feher je govorio o značaju ovakvog događaja za Banjaluku, svom stvaralaštvu i porukama koje želi da prenese kroz svoj rad, ali i tome kako pronaći autentičnost i istaći se u današnje vrijeme.
NN: Za početak, koliko Vam znači što će baš Vašom revijom biti otvoren prvi "Creative & Fashion Industry" u Banjaluci?
FEHER: Znači mi mnogo, iz više razloga. Naime, to je inače mjesto gdje se održala moja prva revija, kao studenta prve godine na Tehnološkom fakultetu. Pored toga, jedan dio organizatora prve revije je upravo glavni pokretač ove nove ideje, koja ima dobar potencijal. Iz svih tih razloga meni je ovo jako bitno i nadam se da će vam se dopasti ono što smo spremili.
NN: Iz ugla dizajnera, nekoga ko prati i učestvuje u svjetskim trendovima, koliko je važno da Banjaluka ima ovakav događaj? Možete li nam reći i čime ćete se predstaviti?
FEHER: Jako je važno. Banjaluka, nažalost, u mnogo čemu kaska kada je dizajnerska scena u pitanju, nekako nemamo kulturu vrednovanja i štovanja domaće kreativnosti. Radije se oslanjamo na sve ono što dolazi iz područja van granica naše zemlje, što je pogrešno. Rekao bih da imamo određeni kompleks za koji nisam siguran kako se zove. Ono važnije, zašto je ovaj projekat bitan, to je privredni razvoj. Mnogo puta sam pominjao kako ne iskorištavamo dovoljno potencijale koje ova zemlja ima, ali ih, nažalost, ne prepoznaje pa samim tim i ne nudi. Već smo pred izmakom radne snage koja poznaje ovaj zanat, ovo nije zadnji voz da spasimo situaciju jer zadnji voz je davno otišao, ovo je pješački poduhvat da situaciju spasimo. Mislim da ovaj projekat ima viši cilj, a to je okrenuti se školovanju zanatlija koji bi svojim znanjima i vještinama trebalo da u bliskoj budućnosti imaju dovoljno dobru materijalnu dobit, te da privreda zemlje doživi određeni procvat ako bi se odlučilo ozbiljno pristupiti ovoj privrednoj grani, jer moda nije toliko apstraktna, samo nam nedostaju stručni ljudi.
NN: Spajanje tradicije i onoga što nosi savremeno doba je često u različitim vrstama umjetnosti. Vi to spajate u kreacijama koje stvarate. Da li ste zadovoljni reakcijama javnosti na poruke koje šaljete kroz Vaše kolekcije?
FEHER: Iskreno, nikad nemam očekivanja od javnosti. Meni misao vodilja nije šta će drugi pomisliti, jedino što me pokreće je da adekvatno odgovorim na temu koju obrađujem. Istina je da su reakcije uvijek nekako sve bolje i sve veće, svaka nova kolekcija otvorila je neka nova vrata. Zahvalan sam na tome. Tradicijom se igram od početka svog djelovanja kada je modni izražaj u pitanju. Kod nas se često pogrešno tumači, nije tradicija samo narodna nošnja, tradicija je i ono što nas karakteriše kako kroz materijalno, tako i kroz nematerijalno nasljeđe. Tako je npr. moja prva kolekcija nosila naziv "Virdžina", a radilo se o kulturološkom fenomenu na podneblju ex-YU, sada Crne Gore. Svako ko se nije susreo sa tim pojmom savjetujem da se informiše te da se preispitaju tradicionalne vrijednosti. Nije sve iz prošlosti ono što treba da zadržimo s ponosom.
NN: Koliki je izazov spajati tradicionalno i moderno? Postoji li u tom procesu nešto važno što ste Vi kao dizajner spoznali?
FEHER: Svaki projekat je izazov, a po meni ima samo jedna važna stavka: bitno je izdvojiti ono nešto što predstavlja vaše vrijednosti i nešto sa čim vi rezonujete, nikako, ali nikako težiti tome da se dopadne većini i misliti o tome šta bi drugi željeli vidjeti. Čak i u tradiciji bitno je rezonovati s autentičnošću.
NN: Da li je teško biti dio današnjeg svijeta mode i šta Vi vidite kao svoju autentičnost?
FEHER: Teško je i nije. Ima sve svoje prednosti i mane. Tržište je prepuno raznih dizajnera, a opet na kraju jedino što se računa je kvalitet, ne kvantitet, a ja vjerujem da svaki kvalitet pronađe svoj put. Moja autentičnost je upravo u tome što ne razmišljam o tome šta se od mene očekuje, nego bavim se onim što me pokreće. Kao što znate, to su uglavnom teme bliske ovom podneblju, jer negdje u dubini svega to i jesam ja, tu je moj identitet oblikovan.
NN: Za "Central Saint Martins" ste radili projekat na temu kulturnog nasljeđa te ste istakli da su predrasude te koje su Vam ostale najupečatljivije. S obzirom na to da ste dio svjetske modne scene i da svojim svakim novim projektom pokušavate da srušite te predrasude koje ljudi imaju o nama, po vašem mišljenju koliko je izvjesno da se ta percepcija promijeni? Da li smo možda sami sebi najveći neprijatelji?
FEHER: Apsolutno smo sami sebi najveći neprijatelji i volimo da zamišljamo da nas svi mrze i "rade nam o glavi", što je daleko od istine. Sebi smo najgori i svojim najbližima, ne znam otkud ta potreba i zašto je tako. Mislim da je to naša najgora boljka - u nemogućnosti da uvidimo svoje anomalije, volimo pripisati nekakvim imaginarnim neprijateljima sve ono što nam ne ide po planu, umjesto da se malo više potrudimo, naučimo nešto novo, primijenimo neke nove prakse. Mislim da globalna slika o nama ne postoji, previše smo umislili da smo bitni, a nismo. Mi smo suviše mali za neke globalne stavove, a bojim se da smo svakim danom sve manji zbog naših mentalnih barijera.
NN: Vaši komadi imaju jednostavne linije, ali tako su dobro uklopljeni da čine neku posve novu dimenziju koja se ističe od svega što je već viđeno. Kako traje taj proces u Vašoj glavi, da li odmah na početku imate jasnu sliku šta želite ili je to proces koji se od prvobitne ideje do finalne verzije promijeni stotinu puta?
FEHER: Za mene je dizajn kao matematika, 2+2=4, jer modu posmatram na istraživački način. Svaka kolekcija je nova tema i kroz obrađivanje teme dolazim do zaključaka koji na kraju čine kolekciju. Daću vam jedan kratki primjer da shvatite o čemu govorim... Npr. kada sam radio kolekciju Jugoslavija, koja je inspirisana spomenikom Tjentište, te partizanima i partizankama, boja za kolekciju koja je bila logičan izbor je crvena, krojni dijelovi su bili elementi spomenika, šešir je mogao biti samo u obliku petokrake zvijezde i za mene su to sve nekako bili logični potezi, bitno je samo dovoljno istražiti temu.
NN: Prije osam godina smo radili intervju i tada smo o vama pisali kao o jednom od najperspektivnijih mladih dizajnera sa ovih prostora, što ste zasigurno i opravdali te danas svi vrlo dobro znaju ko je Marko Feher, ali šta se to sve promijenilo iz vaše perspektive? Ko je Marko Feher danas te da li je teže sada nego što je bilo prije osam godina?
FEHER: Baš sam prije nekoliko dana na FB podijelio "memoriju" na koju me FB podsjetio i upravo je bio taj intervju. Hvala Vam što ste od početka tu i što ste me i tada prepoznali i davali mi vjetar u leđa najvećim komplimentima, hvala što to i sada radite! Svaki dan je teže jer je odgovornost svakim danom veća, tada sam ipak bio student koji je imao mnogo manje obaveza i odgovornosti, a danas je to dosta drugačije. Bez obzira na sve, trudim se da uživam, a jedino što se nije promijenilo je moja potreba da stvaram i strast prema dizajnu, koja je možda sve jača.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
