BERLIN - Vijest koja je poput bombe odjeknula Njemačkom ovih dana jeste da je protiv jednog od najpoznatijih njemačkih estetskih hirurga Vernera Manga pokrenuta istraga.
To je u Njemačkoj ponovo pokrenulo rasprave o estetskoj hirurgiji i ko sve može da izvodi zahvate u toj oblasti, javlja agencija France Presse.
Naime, klinika profesora Vernera Manga na Bodenskom jezeru već godinama važi za jednu od najekskluzivnijih adresa za estetske operacije. Popis poznatih pacijenata koji su ovdje boravili je prilično dug. Dr Mang sam za sebe tvrdi da je jedan od najboljih estetskih hirurga na svijetu. Upravo zato ne čudi da je ovih dana pokrenuta istrage protiv njega zbog sumnje za pomaganje u nanošenju teških tjelesnih povreda u 274 slučaja.
Sve je počelo napisima u medijima kako je u Mangovoj klinici 2009. godine radio doktor Joakim H., koji nije imao dozvolu za samostalan rad, odnosno, kako smatra Državno tužilaštvo u Kemptenu, nije smio ni samostalno operisati pacijente.
Joakim H. je nestao i za njim je raspisana međunarodna potjernica. Protiv šefa klinike na Bodenskom jezeru, profesora Manga, takođe je pokrenuta istraga zbog sumnje da je angažovao Joakima H., mada je znao da on ne smije obavljati operacije.
Osim toga, medijima su se obratili i pojedini pacijenti koji nisu bili zadovoljni rezultatom zahvata i koji su zbog toga pokrenuli sudske sporove protiv dr Manga. Bivši pacijenti izvještavaju da su nakon toga iz klinike netragom nestali sporni dijelovi medicinske dokumentacije, a neki tvrde i da ih, suprotno prethodnom dogovoru, na kraju uopšte nije operisao šef klinike.
Ovaj slučaj je u Njemačkoj ponovo pokrenuo rasprave o estetskim operacijama. Ti su zahvati sve popularniji, i to ne samo kod žena nego i kod muškaraca. Svaki šesti pacijent je muškog roda. Muškarci se u prvom redu podvrgavaju liposukciji (uklanjanje masnog tkiva), uklanjanju bora i korekciji nosa. Žene najčešće žele veće grudi, a onda slijede liposukcija, uklanjanje bora i korištenje botoksa.
Skoro svim ispitanicima je zajedničko očekivanje da te operacije obavljaju stručno osposobljeni doktori.
Međutim, stvarnost je potpuno drugačija. Pojam "estetski hirurg" nije zaštićen, tako da u Njemačkoj gotovo svaki doktor smije obavljati estetske operacije. Drugačija je stvar sa specijalistima za plastičnu hirurgiju - oni nakon studija medicine moraju obaviti šestogodišnju specijalizaciju na tom području.
Međutim, pacijenti često ne poznaju razliku između pojmova plastične i estetske hirurgije. Zato su sve glasniji zahtjevi da i pojam "estetska hirurgija" bude zakonski regulisan.
"Danas svaki doktor može koristiti pojam 'estetski hirurg', koji nije zaštićen, i time ljudima sugerisati kvalifikaciju koja ne postoji", upozorava i Jens Span, stručnjak za zdravstvo iz redova Hrišćansko-demokratske stranke.
Te zahtjeve podržavaju i mnogi plastični hirurzi. Jer, "crne ovce" među estetskim hirurzima ugrožavaju i njihov ugled. Zato je savjetovalište za plastičnu i estetsku hirurgiju "Acredis" razvilo nezavisni sistem kontrole. Ono ocjenjuje doktore u Njemačkoj i Švajcarskoj na osnovu više od 300 kriterijuma i onima koji ih zadovolje dodjeljuje sertifikat i preporučuje ih pacijentima.
"Acredis" je time jedini u Evropi sproveo u praksu ono što se već odavno traži: uvođenje smjernica koje u plastičnoj i estetskoj hirurgiji garantuju transparentnost i bezbjednost. I to s uspjehom: 97 odsto pacijenata koje su operisali doktori s "Acredisovim" sertifikatom zadovoljno je rezultatom operacije.
U rasprave su se uključile i organizacije za zaštitu potrošača. One traže strože propise koji bi vrijedili za savjetodavne razgovore pacijenta s estetskim hirurgom. Naime, ankete su pokazale da je svaki četvrti pacijent nezadovoljan rezultatom operacije. Ispitanici su prigovorili kako ih prije zahvata doktor nije dovoljno informisao o rizicima te da im je sugerisao da su sve njihove želje ostvarive.