Zbog veoma dugog zimskog perioda, koji je ove godine obilježilo vrlo malo sunčanih dana, sve je više ljudi koji imaju problema sa koncentracijom, nervozni su ili imaju neke ozbiljne zdravstvene tegobe.
Poznato je da se bolje osjećamo kada je vrijeme vedro i sunčano, ali nagle promjene vremenskih prilika nisu imale loš uticaj samo na meteoropate. U pomalo depresivno raspoloženje upali su i oni koji ne pate od meteoropatije.
Nepovoljni vremenski faktori mogu narušiti i ugroziti zdravlje čovjeka, ali su najznačajniji meteorološki frontovi sa svojim osnovnim karakteristikama kao što su temperatura, vlažnost, atmosferski pritisak i vjetar.
Tome se pridružuju i ostali nepovoljni činioci, kao što su zagađenost vazduha, čime se formira jedna složena struktura koja može imati nepovoljan uticaj na ljudski organizam.
"Inače sam osoba koja je uvijek voljela zimu i radovala sam se zimskim radostima još omalena. Međutim, ovogodišnja zima mi je zaista teško pala. Ne mogu da pronađem pravi razlog, ali mislim da sam svako jutro ustajala sve neraspoloženija i sa manjom željom za obavljanje dnevnih aktivnosti", navela je Banjalučanka Vesna K.
Irena Đumić Jurić-Marijanović, psiholog iz Banjaluke, navela je da postoji nekoliko "kriznih" perioda tokom godine koji utiču na psihičko funkcionisanje ljudi.
"Zimski period, pogotovo ako traje duže, je jedan od njih. Zbog pojačanih simptoma depresije tada nam se i veći broj ljudi obraća za psihološku pomoć", kazala je ona.
Dodaje da postoji i objašnjenje za ove promijene. U psihologiji je poznata sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj, koji se javlja početkom jeseni i traje tokom zime, pa sve do proljeća.
"Simptomi ove depresije su umor, neraspoloženje, povećana potreba za spavanjem, povećan apetit, dobijanje na tjelesnoj težini, otežana koncentracija, povećana potreba za slatkišima, potreba za osamljivanjem, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti i razdražljivost", istakla je Đumić Jurić-Marijanovićeva.
Takođe, pojašnjava ona, ljudi koji su i prije toga imali određene poteškoće u psihičkom funkcionisanju, tokom ovog perioda podložniji su pojačanju simptoma.
Sezonska depresija se javlja početkom jeseni i traje do proljeća
"Osobe koje su sklone agresivnom ponašanju mogu da postanu dodatno razdražljive i manje tolerantne na različite situacije. Sumorno vrijeme i nedostatak energije spolja na neki način se 'oslika' u ljudima i iznutra i izloži njihove tužne, sumorne i bezvoljne dijelove ličnosti njihovoj svijesti", navela je ona.
Ali postoje i određeni načini kako se ova depresija može spriječiti ili ublažiti.
"Redovna i izbalansirana ishrana, dovoljna količina sna, redovno vježbanje, šetnje tokom dana, upražnjavanje uobičajenih društvenih aktivnosti i hobija, izbjegavanje 'samoliječenja' alkoholom i drogama", savjeti su koje je uputila Đumić Jurić-Marijanovićeva.
Prema njenim riječima, ako simptomi traju duže od dvije sedmice, preporučuje se da osoba potraži psihološku pomoć. Bitno je naglasiti da se ova vrsta depresije razlikuje od kliničke depresije.
Mnogi naučnici za temperaturne oscilacije okrivljuju djelatnost ljudi, pretjerano emitovanje gasova u atmosferu s efektom staklene bašte, koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Oni upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao da dovede do porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih prilika. Nedavni podaci Britanske meteorološke službe pokazuju da je od marta 2013. bio hladniji jedino mart 1962. godine, kada je prosjek temperatura bio 1,9 stepeni. Kao posljedica tako hladnog vremena, smanjena je i količina sunčanih sati u mjesecu u kojem bi trebalo da je bar 81 odsto sunčanih dana.
Nebojša Kuštrinović, član Komiteta za klimatske promjene BiH, kaže da je ova zima veoma duga.
"Naime, periodi bez sunca i sunčanih dana dovode ljude u depresiju, smanjuju radnu volju, pospani smo i razdražljivi", dodaje Kuštrinović, pojašnjava da je sa početkom ljetnog računanja vremena neophodno neko vrijeme da se aklimatizujemo.
"Ovakvi uslovi dovode i do nesanice i do drugih faktora koji su pod uticajem klimatskih prilika", rekao je Kuštrinović.
Samoubistva
Oblačno vrijeme, kiša, dosadan vjetar i osjećaj da je "nešto čudno u vazduhu" razlog su učestalijih samoubistava pri naglim promjenama vremenskih prilika. Prema podacima zdravstvenih časopisa, broj samoubistava se povećava kad temperatura vazduha varira, takođe za vrijeme promjenljivog pritiska vazduha te dugotrajne magle.