Život dijaliznih pacijenata u RS sve je teži, jer nagomilane probleme sa kojim se ova populacija susreće niko ne rješava. Naša primanja na ime tuđe njege i zaštite iznose 81,80 maraka, a mogućnost da sami zaradimo novac ravna je nuli.
Ovim riječima nedaće sa kojim se bubrežni bolesnici susreću opisuje Goran Ljuboja, predsjednik Udruženja dijaliznih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika RS, koji ističe da ta populacija više ne može da toleriše nebrigu nadležnih.
Niska primanja: "Zamislite kako je kad vam mjesečna primanja iznose tek nešto više od 80 maraka, a pritom nemate mogućnost da radite, jer zavisite od aparata za dijalizu, uz koje ste oko četiri sata dnevno, nakon čega ste iscrpljeni, nesposobni za posao. Kako da izdržavamo svoju porodicu sa tako malo novca", pita Ljuboja, te dodaje da u RS ima ukupno 946 dijaliznih pacijenata.
Prema njegovim riječima, u svim zemljama u regionu, pa čak i u FBiH, dodatak za njegu drugog lica neuporedivo je veći.
"Primjera radi, taj dodatak u FBiH iznosi 256 maraka, a u Srbiji je 230 evra. O bogatijim državama da i ne govorimo. Ti podaci dovoljno govore o našem položaju. Dovedeni smo na rub siromaštva. Krajnje je vrijeme da nam se primanja za tuđu njegu i pomoć povećaju, jer su sredstva koja nam se sada dodjeljuju sramotno niska", ističe Ljuboja.
Pritom naglašava da su pojedine opštine neke dijalizne pacijente ostavile bez ove vrste pomoći.
"U toku je revizija i nekim našim sapatnicima su 'srezana' davanja tuđe njege i pomoći", pojašnjava Ljuboja.
Invaliditet: Tu se nedaćama s kojim se bore ovi pacijenti, međutim, ne nazire kraj. Ljuboja upozorava da se drugi problem ogleda u tome što dijaliznim pacijentima u RS nije priznat stoodstotni invaliditet.
"U većini država, kako u Evropi tako i u regionu, dijalizni pacijenti su okvalifikovani kao stoodstotni invalidi. Kod nas to nije slučaj, što direktno znači da nemamo baš nikakve povlastice, na primjer, pri plaćanju parkinga i slično", žali se Ljuboja.
Skupo liječenje, ističe on, takođe im otežava život.
"Neki lijekovi koštaju i tri puta više nego u Srbiji. Postoji lijek mimpara, sa 28 tableta, a kod nas dostiže cijenu i do hiljadu maraka. Fond nam refundira troškove, ali prvo moramo sami da platimo. Gdje naći toliki novac, kad su naša primanja oko 80 maraka", pita Ljuboja, koji na dijalizu ide već 24 godine.
Prema riječima Gorana Ljuboje, u svim zemljama u regionu, pa čak i u FBiH, dodatak za njegu drugog lica neuporedivo je veći
Transplantacija: Osim toga, nadležne pita zbog čega u RS još nije zaživjela praksa transplantacije bubrega sa kadaveričnih donora.
"Do sada je kod nas izvršeno samo osam transplantacija bubrega i to od živih davalaca. Ta priča u vezi sa transplantacijom treba da se pokrene sa mrtve tačke. Zahtijevamo da ovdje počne da se vrši i kadaverična transplantacija", precizira Ljuboja te dodaje da liječenje pacijenta kod kojeg je izvršena transplantacija godišnje košta oko 10.000 maraka, a ta cifra je pet puta veća kada je u pitanju liječenje pacijenata kod kojih transplantacija nije izvršena.
Sa druge strane, u resornom ministarstvu uvjeravaju da se radi na rješavanju problema dijaliznih pacijenata u RS. U opciji je i transplantacija bubrega sa kadaveričnih donora.
"S obzirom na kompleksnost transplantacione medicine i potrebe za visokoedukovanim kadrom i visoko sofisticiranom opremom, naše opredjeljenje je da u skorije vrijeme uvedemo transplantaciju bubrega sa kadaveričnih donora, ali još smo u prosecu ispunjavanja svih potrebnih uslova za njeno izvođenje", ističu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Komisija: U Ministarstvu pritom dodaju da dijalizni pacijenti, kao i sva ostala lica, ostvaruju pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica u skladu sa zakonskim odredbama, odnosno u zavisnosti od njihovog funkcionalnog stanja koje utvrđuje stručna komisija, bez obzira na dijagnozu.
"Dijalizni pacijent može da ostvari pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica u iznosu od 163,60 KM ako stručna komisija utvrdi da je potpuno zavisan od pomoći i njege drugog lica u zadovoljavanju osnovnih životnih i fizioloških potreba", odgovaraju u Ministarstvu.
Sa druge strane, u Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS kažu da, kada je lijek mimpara u pitanju, on nije na listi lijekova FZO RS, koji se izdaju na recept.
U FZO RS još podsjećaju da je RS dobila osam savremenih hemodijaliznih centara zahvaljući kojim je, kako tvrde, zdravstvena usluga podignuta na najviši mogući nivo, "što je dovelo do znatnog produženja životnog vijeka pacijenata koji koriste hemodijalizu i do smanjena infekcija, naročito virusom hepatitisa C".
Zaboravljeni
Goran Ljuboja, predsjednik Udruženja dijaliznih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika RS, ističe da jedino u RS ove godine nije obilježen 14. mart, Svjetski dan bubrega.
"Zašto su nas nadležni zaboravili? Taj dan je obilježen i u Srbiji, Hrvatskoj, FBiH i tako dalje, samo ne u RS", naglašava Ljuboja.
946 dijaliznih pacijenata ima u RS
81,80 maraka iznose primanja za tuđu njegu i pomoć
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.