Broj ljudi koji umiru od posljedica pušenja povećan je sa četiri na sedam miliona godišnje od početka 21. vijeka.
Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/, povodom Dana nepušača - 31. maja, upozorava da troškovi za liječenje bolesnih i troškovi koji nastaju zbog smanjene produktivnosti usljed pušenja iznose 1.400 milijardi dolara, što je 1,8 odsto svjetskog BDP-a.
Pušenje globalnu ekonomiju košta više od bilion dolara, a predviđa se da će do 2030. godine od posljedica uživanja u duvanu godišnje umirati osam miliona ljudi.
U svijetu danas postoji 1,1 milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik planete stariji od 15 godina.
Polako nestaju i šume zbog uzgoja duvana, što je rezultat korišćenja ogrevnog drva za sušenje lišća duvana - za proizvodnju 300 cigareta uništi se čitavo stablo.
U Kini, najvećem globalnom uzgajivaču duvana, ovaj usjev odgovoran je za godišnje krčenje 18 odsto šuma.
Fabrike cigareta godišnje proizvedu pola miliona tona otpada kontaminiranog nikotinom i ostalim štetnim hemikalijama, upozorava SZO.
LJudi godišnje zapale više od šest biliona cigareta, pri čemu se u atmosferu ispušta između tri i pet miliona tona gasova staklene bašte, te 7.000 tona kancerogenih hemijskih jedinjenja.
SZO poziva na uvođenje oštrih mjera, poput zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda i zabrane pušenja u radnim prostorima i na zatvorenim javnim mjestima.
Više od 80 odsto pušača je iz zemalja sa niskim i srednjim prihodom, a zdravstveni stručnjaci tvrde da je duvan najveći globalni uzrok smrtnosti na koji se može uticati, kao i da bi politika smanjenja upotrebe duvana mogla imati značajne pozitivne rezultate.