Istraživači s Univerziteta Nagoja u Japanu razvili su novu eksperimentalnu terapiju za parodontitis, poznat i kao paradentoza, koja ciljano uništava jednu od ključnih bakterija povezanih s bolešću desni, dok korisne mikroorganizme u usnoj šupljini ostavlja netaknutim.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Translational Medicine, a terapija je za sada ispitana na ćelijskim kulturama i miševima.
Nova metoda, nazvana NIR-PAT², koristi antitijelo povezano s bojom osjetljivom na svjetlost kako bi pronašla i vezala se za bakteriju Porphyromonas gingivalis (P. gingivalis), koja ima važnu ulogu u razvoju parodontitisa. Nakon izlaganja bliskoj infracrvenoj svjetlosti, terapija uništava ciljanu bakteriju, a pritom nastoji da očuva ostatak oralnog mikrobioma.
Problem postojećih terapija
"Dosadašnje terapije za parodontitis, uključujući antibiotike i antimikrobnu fotodinamičku terapiju (aPDT), uništavaju i štetne i korisne bakterije u usnoj duplji", rekao je Kazuhide Sato, jedan od vodećih autora studije i predavač na Univerzitetu Nagoja.
"Ovakav pristup često narušava čitav oralni mikrobiološki ekosistem, a može dovesti i do oslobađanja toksina koji dodatno pogoršava upalu", dodao je on, prenosi RTCG.
Parodontitis je hronična upalna bolest desni i tkiva koja podupiru zube, povezana s nakupljanjem bakterija i zubnog plaka. Ako se ne liječi, može dovesti do povlačenja desni, gubitka kosti, klimanja, a na kraju i gubitka zuba.
Zdravlje usne šupljine zavisi i od raznovrsne i uravnotežene zajednice mikroorganizama. P. gingivalis smatra se jednim od ključnih patogena povezanih s poremećajem te ravnoteže i razvojem upalnog procesa.
Tehnika prvobitno razvijana za liječenje raka
Istraživači s Medicinskog fakulteta Univerziteta Nagoja prilagodili su tehniku fotoimunoterapije koja je prvobitno razvijana za liječenje raka.
Metoda koristi antitijelo povezano s bojom osjetljivom na svjetlost. Antitijelo se veže za cilj, nakon čega se boja aktivira izlaganjem bliskoj infracrvenoj svjetlosti.
Bliska infracrvena, odnosno NIR svjetlost, dio je elektromagnetnog spektra koji ljudsko oko ne može da vidi i nalazi se neposredno iza crvenog dijela vidljivog spektra.
Tim je razvio metodu koristeći IgY, antitijelo dobijeno iz žumanaca kokošaka imunizovanih protiv bakterije P. gingivalis. Jedna od potencijalnih prednosti IgY antitijela jeste mogućnost proizvodnje u većim količinama uz relativno niske troškove.
Novu terapiju istraživači su testirali na kulturama ljudskih ćelija i na miševima, upoređujući rezultate s konvencionalnim pristupima.
Ciljano uništavanje bakterije
U eksperimentima na ćelijskim kulturama kompleks antitijela i boje osjetljive na svjetlost selektivno se vezivao za P. gingivalis, dok druge ispitivane bakterije i zdrave ćelije ljudskih desni nisu bile pogođene.
Nakon izlaganja bliskoj infracrvenoj svjetlosti, boja se aktivirala na površini P. gingivalis i oštetila njenu spoljašnju membranu, što je dovelo do uništavanja bakterije.
Prema rezultatima istraživanja, nova terapija nije oštetila ispitivane ćelije ljudskih desni, dok je konvencionalni tretman s kojim je poređena izazvao oštećenja ćelija i usporio zarastanje.
Smanjen gubitak kosti kod miševa
Obećavajući rezultati zabilježeni su i kod miševa s parodontitisom. Nova terapija smanjila je gubitak alveolarne kosti koja podupire zube.
Analiza pljuvačke pokazala je smanjenje P. gingivalis, uz očuvanje korisnih bakterija roda Streptococcus, što ukazuje na mogućnost selektivnog djelovanja bez velikog narušavanja ostatka oralne mikrobiote.
"Rezultati su pokazali da ovaj pristup, za razliku od antibiotika ili standardne svjetlosne terapije, selektivno uklanja glavni patogeni mikroorganizam, dok ostatak bakterijske zajednice u usnoj duplji ostaje očuvan", rekao je Sato.
Sljedeći korak su dalja istraživanja
Istraživači upozoravaju da parodontitis nije posljedica djelovanja samo jedne vrste bakterija, zbog čega terapija usmjerena isključivo na P. gingivalis možda neće biti dovoljna.
Planiraju da koriste vještačku inteligenciju za analizu podataka o oralnim bakterijama kako bi identifikovali druge važne mikroorganizme i bolje razumjeli njihove međusobne odnose. Cilj je razvoj još preciznijih terapija koje bi djelovale na patogene, a što manje narušavale zdrav oralni mikrobiom.
Važno je naglasiti da je NIR-PAT² još eksperimentalna terapija. Dosadašnji rezultati potiču iz laboratorijskih istraživanja i eksperimenata na životinjama, pa tek klinička ispitivanja na ljudima treba da pokažu njenu bezbjednost i efikasnost u liječenju pacijenata.
Da, ovdje bih stavio disclaimer, upravo zato što je riječ o medicinskoj temi i eksperimentalnoj terapiji. Dovoljan je kratak:
"Napomena: NIR-PAT² je eksperimentalna terapija koja još nije potvrđena za rutinsku primjenu kod ljudi. Tek dalja istraživanja i klinička ispitivanja treba da utvrde njenu bezbjednost i efikasnost. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet."