Zdravlje

Kako ćete podnijeti grip zavisi od prvog gripa koji ste preboljeli

Kako ćete podnijeti grip zavisi od prvog gripa koji ste preboljeli
Foto: Pixabay | Kako ćete podnijeti grip zavisi od prvog gripa koji ste preboljeli

Naučnici sa UCLA i Univerziteta u Arizoni otkrili su da sposobnost ljudi da se bore protiv virusa gripa određuje ne samo podvrsta gripa koji su imali tokom života, već i redoslijed virusa s kojima se njihov organizam susretao, piše Science Daily. Njihova studija objavljena je u časopisu PLoS Pathogens.

Istraživanje nudi objašnjenje zašto neki ljudi imaju puno teži oblik gripa s izraženijim simptomima od drugih, premda su zaraženi s istim sojem. Naučnici se nadaju kako će nova saznanja pomoći u stvaranju strategije za smanjenje učinka sezonskog gripa na ljudsko zdravlje. Izloženost virusima gripa tokom djetinjstva ljudima pruža djelimičnu zaštitu do kraja života od virusa gripa koji su mu srodni.

Tu ideju da prošlost izloženosti virusu gripa određuje budući odgovor pojedinca na infekcije biolozi nazivaju "imunološkim otiskom", objasnili su naučnici. Soj gripa H3N2 i H1N1 Studija je pomogla prevladati uvriježeno mišljenje da prethodna izloženost virusu gripa pruža malu ili nikakvu imunološku zaštitu protiv sojeva koji mogu prelaziti sa životinja na ljude, poput onih koji uzrokuju bolesti poput svinjskog ili ptičjeg gripa. Kako bi pratili kako različiti sojevi virusa gripa utiču na ljude u različitim životnim dobima, tim je analizirao zdravstvene podatke koje Ministarstvo zdravlja u Arizoni dobija od bolnica i privatnih ljekara.

Dvije podvrste virusa gripe, H3N2 i H1N1, odgovorne su za sezonske epidemije gripa u posljednjih nekoliko decenija. H3N2 uzrokuje većinu teških slučajeva kod visokorizičnih starijih osoba i većinu slučajeva smrti od gripa. H1N1 ima veću vjerovatnost da utiče na mlade i odrasle osobe srednje dobi te uzrokuje manji broj smrtnih slučajeva. Podaci zdravstvenog kartona otkrili su obrazac: Ljudi koji su prvi bili izloženi manje jakom soju H1N1, tokom djetinjstva, imali su manju vjerovatnoću da će biti hospitalizovani ako se ponovno susretnu s tim virusom kasnije u životu od ljudi koji su prvo bili izloženi H3N2. I ljudi koji su prvi bili izloženi H3N2 dobili su dodatnu zaštitu protiv H3N2 kasnije u životu.

Istraživači su takođe analizirali evolucijske odnose između sojeva gripa. H1N1 i H3N2, saznali su, pripadaju dvjema odvojenim granama "porodičnog stabla gripa", objašnjava James Lloyd-Smith, profesor ekologije i evolucijske biologije na UCLA i jedan od starijih autora studije.

Obrazac zaštite

"Iako infekcija jednim rezultira time da se imunološki sistem bolje pripremi za borbu protiv buduće infekcije sa drugim, zaštita od budućih infekcija mnogo je jača kada je neko izložen sojevima iz iste grupe, s kojima se i prije borio" ističe Lloyd-Smith.

Širom svijeta grip i dalje ostaje glavni ubica ljudi. Protekle dvije sezone gripa bile su teže od očekivanih, rekao je Michael Worobey, koautor studije i voditelj Odjela za ekologiju i evolucijsku biologiju na Univerzitetu u Arizoni. U sezoni 2017/18. u SAD je umrlo 80.000 ljudi, više nego u pandemiji svinjskog gripa iz 2009. godine, rekao je.

Istraživači se nadaju da bi njihovi nalazi mogli pomoći da se predvidi koje bi starosne grupe mogle biti ozbiljno pogođene tokom budućih sezona gripa na osnovu podtipa koji kruži. Te informacije bi mogle pomoći i zdravstvenim službenicima da pripreme odgovor, uključujući odluke o tome ko bi trebalo da primi određene vakcine koja su dostupna u ograničenim količinama.

Vakcinisanje je najbolje ponavljati

Na imunitet djeluju mnogi faktori, među kojima su genetski faktor, starosna dob, hronične bolesti te drugi uslovi koji ga oslabljuju - fizička iscrpljenost organizma, nedostaci u prehrani i slično.

Na prenos svih respiratornih infekcija, pa tako i gripa, utječe i boravak većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, pa je važno što više boraviti na otvorenom. Imunitet prema nekim infekcijama s vremenom slabi, a virusi influence protiv kojih ste se vakcinisali neprestano se mijenjaju te je poželjno svake godine primiti novu dozu.  Vakcinisanje je vrlo važno za hronične bolesnike i ljude kod kojih postoji rizik nastanka teških bolesti, komplikacija, pa i povećane smrtnosti.

Grip se širi kapljičnim putem, najčešće u kontaktu s oboljelim. Stoga svi visoko rizični ljudi (hronični srčani, plućni, bubrežni i jetreni bolesnici, dijabetičari, djeca mlađa od pet godina, stariji od 65 godina, trudnice) treba da izbjegavaju nepotreban kontakt s oboljelima, posebno ako nisu vakcinisani", kaže dr med. Vladimira Lesnikar.

(24sata.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije