Roditelji često oponašaju bebine zvukove, čak i prije izgovorenih prvih riječi. Novo istraživanje ukazalo je na moguću povezanost brzine majčinih reakcija i kasnijeg mentalnog zdravlja djece.
U ovom tekstu saznajte:
- Kako majke odgovaraju na glasanje svojih beba.
- Šta je istraživanje otkrilo o reakcijama unutar jedne sekunde.
- Kako su praćeni razvoj i mentalno zdravlje djece do sedme godine.
- Postoji li povezanost između majčinih reakcija i ADHD-a.
- Zašto su rane interakcije važne za razvoj komunikacije i socijalnih vještina.
- Zašto rezultate istraživanja treba tumačiti oprezno.
Studija objavljena 1. jula 2026. godine u naučnom časopisu PLOS One bavila se načinom na koji majke i bebe komuniciraju tokom prve godine života. Istraživači su željeli utvrditi postoji li veza između toga koliko brzo majka odgovara na glasanje djeteta i određenih psihijatrijskih dijagnoza koje se mogu pojaviti tokom djetinjstva.
Kako su naučnici pratili komunikaciju majki i beba?
U istraživanju je analizirano 158 snimaka interakcije majki i njihovih beba u dobi od 12 mjeseci. Naučnici su pratili kako majke reaguju na glasove svojih mališana, odnosno koliko često im odgovaraju u roku od jedne sekunde nakon što se beba oglasi.
Djeca su potom praćena do sedme godine, kada su procijenjeni podaci o njihovom mentalnom zdravlju. Među njima je 55 djece imalo najmanje jednu evidentiranu psihijatrijsku dijagnozu, dok je 103 djece činilo kontrolnu grupu.
Šta je istraživanje otkrilo o brzini majčinih reakcija?
Rezultati su pokazali da je veća vjerovatnoća da majka odgovori na bebin glas u roku od jedne sekunde povezana s manjim izgledima da dijete do sedme godine dobije neku od posmatranih psihijatrijskih dijagnoza.
Prema procjenama istraživača, svakih dodatnih 10 posto u vjerovatnoći majčinog odgovora unutar jedne sekunde bilo je povezano sa 17 posto manjim izgledima za bilo koju od posmatranih dijagnoza. Povezanost je uočena i kada je riječ o poremećaju hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) te poremećajima ponašanja.
Ipak, istraživači nisu pronašli značajnu povezanost između majčinog odgovaranja na glasanje bebe i kasnijih dijagnoza autizma ili emocionalnih poremećaja.
Zašto je važno odgovarati na bebine glasove?
Iako bebe u prvim mjesecima života još ne mogu govoriti, njihovo glasanje predstavlja jedan od načina uspostavljanja komunikacije s roditeljima. Kada beba proizvede zvuk, a roditelj joj odgovori, između njih se razvija svojevrsna razmjena u kojoj svako dobija priliku da učestvuje.
Takve interakcije predstavljaju važne prilike za razvoj komunikacije i socijalnih vještina. Roditelji mogu odgovarati riječima, ponavljanjem zvukova koje beba proizvodi ili jednostavnim obraćanjem i uspostavljanjem kontakta.
Da li brzina odgovaranja može predvidjeti mentalno zdravlje djeteta?
Međutim, rezultate istraživanja treba tumačiti oprezno. Naučnici su utvrdili povezanost, ali nisu dokazali da sporije odgovaranje majke uzrokuje kasnije poteškoće kod djeteta. Također, uzorak je bio relativno mali, posebno kada je riječ o pojedinačnim dijagnozama.
Stručnjaci koji su komentarisali studiju upozorili su da ona ne može pokazati da se na osnovu brzine odgovaranja roditelja mogu predvidjeti budući poremećaji kod djeteta. Na rezultate mogu utjecati i drugi faktori, poput porodičnih okolnosti, nasljednih karakteristika i ranog razvoja samog djeteta.
Istraživanje tako prije svega ukazuje na značaj ranih interakcija između roditelja i beba, ali ne predstavlja razlog za zabrinutost roditelja koji ne mogu uvijek odmah odgovoriti na svaki bebin glas, prenosi Klix.
Možda vas zanima:
10 pravila za prvu posjetu bebi: Što mame ne kažu, ali žele da znaš
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za medicinski savjet. Iznenadan, izrazito snažan ili neuobičajen bol zahtijeva pravovremenu ljekarsku procjenu.