SARAJEVO - Organske nerazgradive materije, koje nose engleski naziv POPs, globalni su problem koji je prisutan u BiH, ali bh. javnost i dalje na njega nije dovoljno senzibilirana.
Javnost se za ovaj problem zainteresuje samo kada se pojavi neki incident, kao što je bio slučaj s piralenom u banjalučkom "Incelu", ali i dalje nema dovoljno pritiska koji bi rezultirao promjenom svijesti.
Stručnjaci upozoravaju da se POPsovi u ljudski organizam unose putem hrane, vode, vazduha, pa čak i dodira.
S obzirom na to da se ove materije ne razgrađuju, ostaju vječno prisutne u ljudskom organizmu, a putem krvi najčešće ulaze u mozak jer on sadrži mnogo masnih ćelija koje su posebno pogodne za hemijsko vezivanje s POP-sovima.
S obzirom na to da se radi o materijama koje su prisutne u mnogim industrijskim proizvodima i procesima, široko su rasprostranjeni u prirodi.
Kao ilustraciju, stručnjaci navode da se u razvijenim zemljama sve manje pribjegava mjerenju koncentracija ovih materija u okolini, a sve više se mjeri direktno u krvi lokalne populacije. Posljednjih godina, kako je naglašeno, sve više se nalazi i u majčinom mlijeku.
EU je jedan od lidera u uklanjanju ovih materija iz uređaja koji se prodaju, pa se zabranjuje njihovo ugrađivanje ili primjenjivanje.
Neke od oblasti u kojima su se najčešće koristili su transformatori i velika energetska postrojenja, posebni tipovi tkanine i plastike koji imaju manju zapaljivost, komponente i dijelovi proizvodnih procesa u produkciji mikročipova, kao i razni pesticidi koji se koriste u poljoprivredi, ali i pjena za gašenje požara.
Uprkos izbacivanju POPsova iz materijala i uređaja koji se prodaju, stara oprema koja ih sadrži često završi na deponijama ili se spaljuje, pa na taj način indirektno ulazi u ljudsku ishranu. Bolesti koje oni izazivaju se kreću od raznih vrsta kancera, pa do demencije i raznih nervnih oboljenja, ali i psiholoških stanja poput depresije.
U BiH se Razvojni program Ujedinjenih nacija već nekoliko godina bavi ovim problemom i u saradnji s lokalnim vlastima, poput entitetskih zavoda za zaštitu životne sredine, provodi projekte s ciljem identifikacije lokacija deponija na kojima se nalaze uređaji u kojima su ove opasne materije ugrađene, njihovog bezbjednog uklanjanja, ali i širenja svijesti da javnost prepozna opasnost koja se krije iz ovih materija. Oni ističu da su države članice UN 2001. godine potpisale Stokholmsku konvenciju s ciljem pružanja podrške eliminaciji i smanjenju ispuštanja ovih materija. BiH je ratificirala ovu konvenciju 2010. godine i time preuzela obavezu ispunjavanja njenih zahtjeva. UNDP je u utorak u Sarajevu organizovao radionicu za novinare, s ciljem da ih upozna s ovim materijama i podstakne da o tome u svojim medijskim kućama posvete prostor.
Alma Mirvić, voditeljica POPs projekta u UNDP-u BiH, kaže da je ova radionica pokušaj da se novinarima pruže najosnovnije informacije. Naglasila je da je njihovo istraživanje pokazalo da se u BiH nalazi oko 300 tona opreme i uređaja koji sadrži piralen i 30 tona koja je već stavljena van upotrebe.
"Gotovo svakodnevno se u svijetu na tržište plasiraju stotine novih hemikalija, o čijem ćemo zdravstvenom i ekološkom značaju možda saznati tek nakon decenija naučnih istraživanja. Zato je važno stalno se edukovati i biti u toku s novim informacijama koje nam dolaze od Agencije za hemikalije EU i drugih institucija kako bismo pokušali držati korak s onim što se danas zabranjuje i plasira", rekla je.
Merima Džajić Valjevac, ekspertica u oblasti zaštite okoline, naglasila je da činjenica da se sada koncentracije POPsova prate u ljudskoj krvi i majčinom mlijeku dovoljno ilustruje koliko je to ozbiljan problem.
"POPsovi su dokazano dio naših tijela u određenoj koncentraciji. Taj monitoring se vrši kroz implementaciju Stokholmske konvencije, a širom svijeta laboratorije vrše analizu krvi, majčinog mlijeka, zemljišta, vode, zraka. Nažalost, BiH i dalje nije dio te mreže monitoringa", rekla je ona.
Dušanka Danojević iz Instituta za javno zdravstvo RS kaže da njihove publikacije pokazuju posljedice koje postoje u populaciji kada su u pitanju POPsovi, te da je potrebno nadzirati sve lokacije na kojima se oni nalaze, za šta su potrebni oprema i kadrovi.
"Jako je važno provoditi preventivne mjere jer prevencija pomaže da nemamo takve posljedice, a s obzirom na to da su pojedine bolesti u ekspanziji, o tome treba da se govori", rekla je ona i dodala da je zato potrebno provoditi posebne studije.