Većina štetnih sastojaka koji se nalaze u dimu cigareta nastaju sagorijevanjem duvana. Smanjenjem temperature ispod tačke sagorijevanja "na kojoj se stvara duvanski dim“ znači da se oslobađa nikotin, ali da korisnici više nisu izloženi mnogim materijama koje nastaju sagorijevanjem, a koje mogu doprinijeti povećanju rizika oboljevanja od neke od bolesti povezanih s pušenjem.
Istraživanje koje je još 2012. sproveo Lopez Penha na Univerzitetu Twente, pod nazivom "Manje štetni sastojci koji nastaju prilikom zagrijavanja cigarete na nižim temperaturama – simulacije i skeniranje 'fizike pušenja'" predstavljalo je jedno od prvih naučno dokazanih radova, koji ukazuje da, ako bi se uspjela smanjiti temperatura na kojoj duvan sagorijeva, spriječila bi se pojava nekih od bolesti povezanih s pušenjem.
Lopezov rad je bio prvi koji je pružio uvid u to kako vazduh kruži kroz sićušne pore unutar duvanskih punjenja, što je pomoglo otvoriti vrata novom načinu utvrđivanja koje se supstance oslobađaju, u kojoj koncentraciji, tokom protoka vazduha kroz zagrijani duvan.
Aerosoli
Prilikom sagorijevanja obične cigarete, vrh cigarete može dostići temperaturu do 900 stepeni Celzijusa, što uzrokuje oslobođanje tvari kao što je nikotin, uz ukuse i arome. Ali, piroliza (razgradnja organskih tvari usljed velike toplote) i sagorijevanje takođe imaju za rezultat stvaranje mnogih štetnih i potencijalno štetnih sastojaka dima. Rezultati Lopezovog istraživanja navode da kontrolisano zagrijavanje duvana, na mnogo nižim temperaturama, takođe omogućava oslobađanje nikotina i drugih aroma, ali ne i većinu ostalih tvari koje nastaju sagorijevanjem. Aerosol koji nastaje zagrijavanjem ima jednostavniji sastav, zadržavajući iskustvo pušenja.
Po prvi put, i kao rezultat Lopezovog istraživanja, pojavilo se detaljnije razumijevanje protoka zraka u duvanskom čepu i prenosa topline iz duvana u aerosol.
Od tada
Lopezovo istraživanje je bilo prvi korak ka ozbiljnijem naučnom angažmanu na polju sagorijevanja i zagrijavanja duvana, te praćenja i izvještavanja o rezultatima tih procesa.
Brojne studije potvrdile su ovo naučno stanovište, a stručnjaci upozoravaju da svaki put kada udahnemo dim cigarete, u naša pluća dospijeva više od šest hiljada materija koje se oslobađaju sagorijevanjem duvana, od kojih su naučnici klasifikovali oko 100 kao štetne ili potencijalno štetne, poput ugljen-monoksida i katrana.
Istraživanja pokazuju da iako nikotin nije glavni uzročnik bolesti koje se povezuju sa pšušenjem, ali da svakako nije bez rizika i da izaziva zavisnost.
Šta da radimo?
Naučnici i zdravstveni radnici jednoglasni su kada je u pitanju odgovor na ovo pitanje: "Rješenje leži u potpunom prestanku konzumiranja duvana i nikotina“. Međutim, znajući da to nije lako i da će mnogi pušači nastaviti da koriste cigarete, sve veći broj eksperata iz domena javnog zdravlja zalaže se za srednji put u borbi protiv pušenja, odnosno primenu koncept smanjenja štete.
Ovaj koncept na primeru pušenja odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duvana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih uređaja. Razvoj nauke i tehnologije ponudio je mogućnost svim postojećim odraslim pušačima, koji ne žele da se odreknu duvana i nikotina, da pređu na neke od boljih alternativa. Jedna od alternativa su bezdimni uređaji koji rade na bazi zagrijavanja duvana, a ne sagorijevanju istog, čime se eliminiše do 95 odsto štetnih materija koje se nalaze u duvanskom dimu.
Važno je naglasiti da nijedan proizvod na bazi duvana i nikotina nije bez rizika i da je najbolje rješenje zauvijek ostaviti i duvan i nikotin u potpunosti.