BANJALUKA - Sve više građana u Republici Srpskoj traži psihološku pomoć, a jedan od razlog je sukob u Ukrajini.
"Utisak koji stičem na osnovu iskustva u privatnoj praksi jeste da je povećana potreba za psihološkom podrškom", rekla je za "Nezavisne novine" psiholog Branislava Popović iz Društva psihologa Republike Srpske.
Po njenim riječima, aktuelna situacija u Ukrajini donijela je novi talas napetosti i neizvjesnosti. "Pojačana anksioznost je očekivana i normalna reakcija na nenormalne okolnosti", ističe Popovićeva i dodaje da, iako su naši mehanizmi nošenja sa stresnim situacijama različiti, izloženost kumulativnim situacijama ovako visokog intenziteta je globalni izazov.
Prema njenim riječima, na našim područjima rizik je još veći, s obzirom na to da su direktne ili sekundarne posljedice ratnih trauma podloga, koja nas čini pojačano senzitivnim.
"Reaktiviranje simptoma starih trauma, pojačana pojava anksiozne i depresivne simptomatologije, povlačenja ili agitacije i pojačane agresivnosti su izazovi koje možemo očekivati u narednom periodu", ističe Pavlovićeva.
Kako dodaje, ovaj kontinurani pritisak, koji izaziva anksioznost i troši naše kapacitete za nošenje sa stresom, kao stalna neizvijesnost i prijetnja može jednostvano dovesti do iscrpljivanja naših resursa.
"Tada dolazi do gubitka energije, osećaja besperspektivnosti i beznađa, straha od budućnosti, sopstvene bespomoćnosti, razvija se depresivna simptomatologija. Sa druge strane, treba da imamo u vidu da svako od nas nosi ličnu priču i predistoriju, koji mogu doprinijeti razvoju depresije, ali i kapacitete koji nam mogu pomoći da prevaziđemo ovu i druge krizne situacije", navodi Popovićeva i dodaje da je pozitivna činjenica da ljudi aktivno traže stručnu pomoć, ističući da nam je težak period koji smo preživjeli je donio uvid koliki je značaj mentalnog zdravlja, te koliko je bitno voditi računa o mentalnom zdravlju.
Kako kaže, kako je popustio pritisak koji je došao s kovid mjerama koje su ga pratile, povratak na stari način života donio je nove izazove.
"Intenzivirane su anksiozne reakcije, pogotovo kod djece i mladih. Međutim, s obzirom na prethodni period izloženosti pojačanom stresu, te fizičkoj i psihičkoj iscrpljenosti, povećan je i broj klijenata sa depresivnom simptomatologijom", kaže ona.
Prema njenim riječima, najvažniji resurs koji imamo u prevenciji jeste socijalna podrška, a pojačana je dostupnost i vidljivost institucija i organizacija koje pružaju telefonsku ili direktnu stručnu podršku, dodjaći da je važano da pratimo sebe i potražimo pomoć ukoliko osjetimo promjene raspoloženja ili teškoće u svakodnevnom funkcionisanju.
I Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, kazao je da sukob u Ukrajini građane Srpske asocira na ratna dejstva koja su preživjeli, te da je to jedan od vodećih faktora depresije, koja je sve učestalija.
"Ovakvi doživljaji najviše asociraju na mogući rat kod nas, po društvenim mrežama kruže komentari nesmotrenih tumača koji komentarišu da li će biti rata, a uopšte nisu kompetentni da o tome govore, a to onda unosi nesigurnost kod ljudi", zaključio je Milić.