BANJALUKA - Više od 200.000 djevojčica i mladih žena u BiH, uzrasta od 13 do 25 godina, živi bez adekvatnog pristupa osnovnim higijenskim proizvodima i edukaciji o menstrualnom zdravlju, naveli su realizatori projekta "Od klupe do zakona - za dostupno menstrualno zdravlje".
Menstrualno siromaštvo definiše se kao nemogućnost da se priušte higijenski ulošci, tamponi i lijekovi protiv bolova.
Osim što ugrožava menstrualno i reproduktivno zdravlje te plodnost, menstrualno siromaštvo takođe negativno utiče na ekonomsko stanje, obrazovanje, mentalno zdravlje, borbu protiv diskriminacije i društvenu percepciju menstruacije kao normalnog biološkog procesa.
Govor šapatom
"Mjesečni ciklus često se doživljava kao nešto što treba sakriti, pa se o njemu govori šapatom, a kupovina uložaka postaje 'ženska sramota'. Simbolika krvi kao nečistog u kulturnom nasljeđu dodatno učvršćuje osjećaj da je riječ o nečemu što nije za javni razgovor. U školama se lekcije o reproduktivnom zdravlju često preskaču ili ostavljaju za kraj godine. Nastavnici, zbog sopstvenog stida ili straha od reakcije roditelja, izbjegavaju temu. Takvo guranje pod tepih stvara generacije dječaka koji ostaju u neznanju i djevojčica koje odrastaju u stidu", pojasnila je za "Nezavisne" Jadranka Berić, sociološkinja, dodajući kako nedostatak javnog diskursa i obrazovnih programa koji bi temu normalizovali održavaju ovu stigmu.
Berićeva je takođe za "Nezavisne" pojasnila kako nemogućnost kupovine higijenskih proizvoda ima dalekosežne posljedice koje utiču na uslove obrazovanja i stvaranje društvene nejednakosti.
Izostanci iz škole
"Djevojčice koje nemaju pristup osnovnim sredstvima često izostaju iz škole, što dovodi do socijalne izolacije i gubitka samopouzdanja. Strah od ismijavanja i osjećaj manje vrijednosti postaju dio njihove svakodnevnice. Dugoročno, propuštanje nastave utiče na obrazovne rezultate, smanjuje šanse za akademski uspjeh i kasnije ekonomsko osnaživanje. Ovo je klasičan primjer kako biološka činjenica, u uslovima siromaštva, postaje faktor društvene nejednakosti", rekla je Berićeva za "Nezavisne", navodeći sistemski pristup kao uslov razbijanja ovog tabua.
Podaci UIO
Kada je riječ o uvozu higijenskih uložaka i tampona, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) kažu da je periodu od 1. januara do 30. juna 2026. godine u BiH uvezeno ukupno oko 483 tone higijenskih uložaka, tampona i sličnih proizvoda. Njihova statistička vrijednost je 7.847.063,73 KM, dok su za dažbine uvoznici BiH isplatili 1.467.972,74 KM.
"Standardna stopa na uvoz sve robe je 17 odsto, dok se carina određuje na osnovu zemlje porijekla, odnosno da li je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja. Podatkom o 'prihodima' od prometa navedenih proizvoda UIO ne raspolaže, jer koncept PDV prijave koja se mjesečno podnosi nema polje pojedine prodate robe. Takođe, druge poreske institucije ne raspolažu takvim podatkom. Sva roba koja se uvozi u BiH ili izvozi iz nje svrstava se, shodno carinskoj tarifi i tarifnom svrstavanju, te ne postoji svrstavanje da li je opšta potrepština ili roba komercijalne svrhe", navedeno je u odgovoru UIO za "Nezavisne", uz dodatak da je najveći uvoz iz ostalih evropskih država sa carinskim stopama od 10 ili 15 odsto.
"U 2021. godini je tokom javnih konsultacija sa zainteresovanom javnošću u vezi s Nacrtom zakona o PDV-u, između ostalog, zaprimljen veći broj prijedloga da se u dijelu oslobađanja od plaćanja PDV bez prava na odbitak ulaznog poreza uvrsti i promet dobara za higijensku upotrebu kao što su higijenski ulošci i tamponi. Navedeni prijedlozi su tokom javnih konsultacija odbijeni", naveli su za "Nezavisne" iz UIO.
Nedostatak sluha u institucijama
Sociološkinja Berić prokomentarisala je kako ovakva politika pokazuje nedostatak osjetljivosti u institucijama i produbljuje ekonomski teret žena, te da odsustvo političke volje za rješavanje ovog pitanja govori da ženske biološke potrebe nisu prepoznate kao prioritet.
"U prošlosti, zbog nedostupnosti savremenih uložaka i tampona, žene su koristile neadekvatna sredstva, poput starih tkanina. Danas je upotreba higijenskih uložaka i tampona široko zastupljena. Ipak, njihovo pravilno korištenje je od presudnog značaja, jer neadekvatna upotreba sa sobom nosi ozbiljne zdravstvene rizike", navela je za "Nezavisne" Aleksandra Marjanović, specijalista ginekologije i akušerstva.
Ušteda diktira upotrebu
Aida Zujović Ajanović, dr med. specijalistica ginekologije i opstetricije, ranije je u gostovanju u podkastu Radio Sarajeva (Podcast S) navela kako bi, zavisno od obilnosti krvarenja, u prosjeku bilo neophodno promijeniti higijenske uloške četiri do pet puta dnevno. Međutim, veliki postotak populacije to čini znatno rjeđe zarad uštede, rizikujući tako razvoj vaginalnih infekcija. Zujović Ajanovićeva je, takođe, tom prilikom istakla kako neadekvatna menstrualna higijena može dovesti do neplodnosti, o čemu se rijetko govori.
Terenskim istraživanjem redakcije "Nezavisnih" utvrđeno je da se cijene higijenskih uložaka i tampona kreću između dvije i osam konvertibilnih maraka, u zavisnosti od brenda, kvaliteta i veličine pakovanja. Prema preporukama ginekologa o zamjeni četiri do pet uložaka dnevno, ženi je tokom prosječnog petodnevnog ciklusa potrebno između 20 i 25 uložaka, odnosno oko dva do tri standardna pakovanja (od po 10 komada).
Kada se ti podaci uporede sa Odlukom o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2026. godinu, koja iznosi 1.000 KM neto, žena na najosnovnije higijenske potrepštine mjesečno izdvaja između 1 i 2 odsto svojih primanja. Ukoliko u jednom domaćinstvu žive dvije ili tri žene, ovaj izdatak dostiže i do 60 KM mjesečno, što predstavlja ozbiljan udar na skromni kućni budžet i direktan ulazak u zonu menstrualnog siromaštva.
Komplikacije zbog tampona
"Komplikacija nastaje usljed nepravovremene zamjene tampona. To može dovesti do ubrzanog razmnožavanja bakterija iz roda Staphylococcus i Streptococcus. Njihovi toksini dospijevaju u krvotok i mogu izazvati toksični šok praćen padom krvnog pritiska, povišenom temperaturom, povraćanjem i prolivom, a u najtežim slučajevima i oštećenjem vitalnih organa", pojasnila je za "Nezavisne" doktorica Marjanović, navodeći značaj edukacija kroz škole, medije, informativne brošure i društvene mreže o menstrualnom krvarenju kao normalnom fiziološkom stanju.
"Nezavisne" su od Ministarstva prosvjete i kulture RS zatražile odgovore o tome koliko se u školama uči o menstrualnom i reproduktivnom zdravlju, da li nastavnici preskaču ove teme i postoji li način da se to spriječi te da li škole obezbjeđuju besplatne higijenske uloške za učenice, ali ih nismo zaprimili do trenutka objave ovog teksta.
Iako se ne možemo pohvaliti institucionalnim prepoznavanjem menstrualnih izazova, sve je češća pojava ugostiteljskih objekata koji u svojim toaletima nude "prvu pomoć" u obliku higijenskih uložaka, tampona i ostalih potrepština u hitnim situacijama ove vrste.
"Mislim da naši gosti veoma cijene to što se u našim toaletima mogu poslužiti svim higijenskim proizvodima bez bilo kakvog pitanja, osude ili naknade. Njihovu dopunu vršimo u prosjeku jednom do dva puta sedmično. Budući da je u našem kafiću većinski ženska radna ekipa, nama to puno znači. Osjećamo se i da naš poslodavac vodi brigu i o nama, ali i ostalim posjetiocima u potrebi za 'prvom rukom pomoći'. Ono što nam je veoma drago vidjeti jeste kad nam neko 'uskoči' u lokal po prvi put kako bi se poslužio toaletom, a nakon toga postane redovan gost, upravo zato što ga ne cijenimo samo kao nekog ko nam daje svoj novac, već i kao čovjeka sa ljudskim potrebama", navela je konobarica jednog banjalučkog kafića, dodajući kako smatra da bi dostupnost higijenskih proizvoda u javnim toaletima morala biti standard.
Projekti i edukacije
U okviru projekta "Od klupe do zakona - za dostupno menstrualno zdravlje", u organizaciji udruženja "JaBiHEU" i "Dignitet", te Fondacije "Udružene žene", u prethodnom periodu realizovane su informativne i edukativne inicijative usmjerene ka građanima i građankama, kroz koje je direktno bilo uključeno oko 300 osoba.
"Kroz razgovore na terenu otvorena su pitanja koja se u našem društvu često prećutkuju, od pristupa osnovnim higijenskim potrepštinama do duboko ukorijenjene stigme koja prati menstruaciju. U situacijama kada djevojke moraju birati između osnovnih potreba ili produžavati korištenje higijenskih proizvoda duže nego što je sigurno, jasno je da se radi o ozbiljnom društvenom problemu koji zahtijeva sistemsko rješenje", naveli su organizatori.
Realizatori programa su naveli kako je u narednom periodu planiran niz aktivnosti širom BiH, uključujući ulične akcije, informativne kampanje u tržnim centrima, kao i pilot-projekat u srednjim školama.
"Paralelno s tim, projektni tim će raditi na pokretanju inicijativa prema relevantnim institucijama s ciljem uvrštavanja menstrualnog zdravlja u strateške dokumente i osiguravanja budžetskih sredstava za besplatne proizvode u školama. Ovaj projekat predstavlja važan korak ka društvu u kojem nijedna djevojka neće biti spriječena da živi dostojanstveno zbog prirodnog biološkog procesa", naveli su oni, na kraju zaključujući kako je konačno došlo vrijeme da menstruacija prestane biti tabu i postane prioritet.