VISOKO - Za potrebe destilerije stalno sam bila u potrazi za pravim medom, jer je moj glavni proizvod rakija medica i za njen nastanak bio je neophodan kvalitet ove namirnice. Ljudi su to znali i često mi tražili sam med, a dolaskom pandemije potražnja se povećala i odlučila sam da se otisnem u proizvodnju meda i brojnih drugih proizvoda u kombinaciji s njim, kazuje Visočanka Sabina Krivdić.
Sabina, pored tog što je prva žena koja je u BiH pokrenula kraft destileriju u kojoj nastaju brojna alkoholna pića, prošle godine bila je i inicijator pokretanja obuke za buduće pčelare u Visokom.
"Kad ljudi prave rakiju, obično imaju voćnjake pa od voća proizvode piće i to je svakako najbolja opcija. Tako sam i ja počela da razmišljam kako bi bilo logično da imam svoje košnice, da proizvodim med i od njega pravim rakiju. Međutim, o pčelarstvu nisam znala ništa. Malo sam učila iz dostupne literature, ali nisam imala praksu", priča Sabina o prvim koracima u medni svijet za "Nezavisne novine".
Navodi da je, prateći pčelarske profile u svijetu i regiji, shvatila da se sve češće organizuju obuke za pčelare i pomislila: "Zašto mi to ne bismo imali u svom gradu?".
"Imamo Udruženje pčelara, nadležnu službu u Gradskoj upravi koja je mogla biti nosilac ove ideje, uslove za bavljenje pčelarstvom. Moja ideja je prihvaćena, te je obuka za 20 polaznika krenula u prostorijama Udruženja pčelara 'Behar'. Nažalost, pandemija je osujetila završetak obuke, koji je podrazumijevao i podjele košnica za početnike. Nadam da će se i to realizovati", objašnjava Sabina.
Pripovijeda da je obuka podrazumijevala da svaki polaznik dobije mentora s kojim će raditi.
"Ja sam imala veliku sreću, te s ponosom mogu istaći da je moj mentor bio rahmetli Osman Hašimović, jedan od najcjenjenijih pčelara u okolini i šire", kaže ona.
Upijajući znanja od mentora, vrijedna mlada žena je od nefiltriranog meda koji dobija iz svojih košnica pripravila brojne vrste meda, ali i proizvode od njega - med u saću, med sa borovim iglicama, čokomed bez šećera, vitaminsku bombu (med, pekmez, suvo voće, orašasti plodovi, sjmenke, đumbir, kurkuma, cimet), imuno mix, te matičnu mliječ, propolis, polen i pergu, a svaki od ovih proizvoda i pripravaka ima svoju namjenu i koristan je kad je riječ o zdravlju.
"Bitno je da shvatimo važnost preventivne konzumacije meda i proizvoda od njega. Ponavljam stalno da kad se pojavi neki zdravstveni problem, pomoć se obavezno traži u medicini. Med je u tim situacijama dobar medij. Svi pčelinji proizvodi su dobri za prevenciju, oporavak i jačanje zdravlja, ali moramo poraditi na kulturi svakodnevnoj konzumaciji meda i proizvoda od meda i s medom, kako bismo izbjegli mnoge komplikacije", navodi Sabina.
Pčelarku smo pitali da li proizvodi prolaze proces istraživanja da bi se vidjelo kako se med slaže s određenim dodacima.
"Istraživanje mi oduzima najviše vremena. Stalno tražim nove ideje, nove recepte, gledam koje su to novine u svijetu i regiji pa ih onda prenosim kod nas kombinujući s našim sirovinama. Dosta dragocjenih savjeta o kombinovanju dodataka sam dobila od mentora", navodi ona.
A, kvalitetene sirovine koje BiH nudi spoznali smo u kriznom vremenu.
"Ako je pandemija donijela nešto dobro, onda je to činjenica da smo se više okrenuli domaćim, prirodnim proizvodima, te da smo shvatili koliko prirodno bogatstvo imamo. Kroz rad u svom dućanu u ovih samo nekoliko mjeseci primjetno je da nam se svijest mijenja i sve češće kupci dolaze po med navodeći kako žele sami da prave određene pripravke", priča Visočanka.
Proizvod koji su kupci tokom pandemije virusa korona prepoznali kao saveznika u očuvanju zadravlja je imuno mix, a pčelarka Krivdić u njega je sažela najkvalitetnije pčelinje proizvode - med, polen, propolis, pergu.
"Ovaj miks nastao je sa željom da olakšam konzumaciju više pčelinjih proizvoda odjednom. Svaka komponenta je vrijedna za zdravlje sama po sebi, a skupa su zaista prava imunološka poslastica", priča Sabina.
Navodi da je propolis čudo prirode, koji i same pčele koriste za ubijanje bakterija, virusa, plijesni i gljivica - prirodni je antibiotik koji se koristi za liječenje tegoba respiratornog sistema, ublažavanja alergijskih simptoma i zarastanje rana.
Polen se korisiti kod opšteg popravljanja stanja organizma, jačanja imuniteta, podizanja energije, prevencije širokog spektra bolesti, dok je perga poseban proizvod pčela koji se ne susreće često, a važi za najljekovitiji proizvod iz košnice.
"Perga sadrži preko 200 mikroorganizama obogaćenih šećerima, proteinima, enzimima, aminokiselinama, ugljikohidratima, prirodnim kvascima, vitaminima - od vitamina grupe B do vitamina C, D, E, K i drugih", dodaje ona.
Za kraj razgovora za "Nezavisne" žena koja je objeručke prihvatila sve kvaliteno što priroda nudi navodi da priprema nove medne okuse, jer stiže ljeto, a to je vrijeme kad je mnogo lakše osmišljavati i praviti nove kombinacije jer je zimi med, zbog niskih temperatura kristalizovan i teško ga je miješati s drugim sastojcima.
Stranci nas više cijene nego mi sami
Pohvala i priznanje njenom radu, osim zadovoljnih kupaca, svakako je i posjeta Metjua Filda, ambasadora Velike Britanije u BiH, "Mednom dućanu", koji se ugnijezdio u srcu visočke čaršije.
"Vjetar u leđa bila je posjeta ambasadora Filda, koji je i poslije zvanične posjete dolazio u dućan. Takve posjete su ne samo potvrda dobrog rada nego i potvrda ovog što kroz razgovor uporno ponavljamo - mi smo zemlja s kvalitetnim sirovinama i velikim resursima. Nažalost, češće to stranci vide bolje od nas", pripovijeda Sabina.
Objašnjava da je posjeta ambasadora bila organizovana u sklopu projekta za podršku ženama u biznisu u vrijeme pandemije, a da je projekat realizovala nevladina organizacija "Fondacija 787", koja često ima korisne projekte.
Kristalizacija meda
Krivdićeva kazuje da je jedan od najboljih načina da budete sigurni u kvalitet meda - kristalizacija.
“Pravi med je na višim temperaturama tečan i to ne umanjuje njegov kvalitet. S druge strane, pravi med vremenom i na niskim temperaturama kristalizuje i to nema nikakve veze sa šećerom, iako se takav med u narodu pogrešno zove ‘ušećeren’. Kristalizovan med je moguće dovesti ponovo u tečno stanje tako što ćemo ga zagrijati, ali na temperaturi manjoj od 40 stepeni, inače će med izgubiti svoja ljekovita svojstva. U razvijenim zemljama kristalizovan med je mnogo cjenjeniji, ali i mi polako učimo”, objašnjava pčelarka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
