Svaka osoba morala bi dva puta sedmično da jede ribu, od čega bi jedan obrok morale činiti ribe poput srdele, skuše, pastrmke ili lososa, jer sadrže najviše omega-3 masnih kiselina, prepo-ruka je evropskog kardiološkog udruženja po-slata sa konferencije "EuroPrevent" u Dablinu.
Kardiolozi preporučuju ribu, a osobe koje ih ne vole, trebalo bi da unose oko jednog grama omege-3 u obliku kapsula.
Stručnjaci ističu da je omega-3 važna za ljud-sko zdravlje zbog toga što pomaže u borbi pro-tiv kardiovaskularnih bolesti, snaženju moždanih funkcija i jača imunitet.
Jesti ribu umjesto ribljih preparata zdravije je jer riba sadrži i druge tvari poput vitamina D, selena i joda, koji takođe pomažu u borbi protiv bolesti srca i krvnih žila.
Riba je odličan izvor bjelančevina, vitamina, minerala i masnih kiselina, zbog čega je čest izbor sportista i osoba koje vode računa o is-hrani. Obiluje kalijumom, natrijumom, kalciju-mom, gvožđem, fosforom, magnezijumom, sum-porom, manganom, cinkom, bromom, florom, kobaltom i bakrom, koji organizmu služe kao gradivne i zaštitne materije, a morska riba je i značajan izvor dragocjenog joda.
Ova namirnica bogata je i vitaminima A, B, D i E, a mnogo je lakše svarljiva od mesa drugih ži-votinja, pritom u čovjekovom organizmu ne stvara veliku količinu mokraćne kiseline, što olakšava varenje i ne truje organizam.
Štiti srce i krvne sudove
Ono što se u posljednje vrijeme ističe kao po-sebno važan sastojak ribe jesu omega-3 masne kiseline, koje su zadužene za zdravlje srca i krvnih sudova, a samim tim i prevenciju infar-kta i moždanog udara. Riblje ulje povećava nivo dobrog, a smanjuje nivo lošeg holesterola i tri-glicerida.
Održava zdravlje kostiju
Novija istraživanja pokazala su da starije osobe koje češće konzumiraju ribu imaju očuvaniju gustinu kostiju i da su izložene manjem riziku od razvoja osteoporoze. Vjeruje se da je za ovaj učinak zaslužna kombinacija različitih ulja iz ribe, a prevashodno omega-3 masnih kiseli-na.
Prevencija raka
Dokazano je da redovan unos ribe smanjuje ri-zik od raka debelog crijeva i rektuma za čak 12 odsto. Takođe, ishrana bogata ovom vrstom mesa prevencija je od formiranja malignih tu-mora reproduktivnih organa. Međutim, stručnjaci ističu da se ovo dejstvo poništava ukoliko se riba prži na visokim temperaturama i priprema na roštilju, jer se u tom slučaju stvaraju kance-rogene materije.
Sprečava hiperaktivnost
Naučno je dokazano da se poremećaj pažnje i hiperaktivnost kod djece znatno rjeđe javljaju ukoliko je majka tokom trudnoće jela ribu bar dva puta nedjeljno. Međutim, treba voditi raču-na o tome da se konzumiraju sitnije vrste koje sadrže manje žive jer se u suprotnom povećava rizik od poremećaja pažnje.
Održava moždane funkcije
Omega-3 masne kiseline imaju značajnu ulogu u razvoju moždane kore, poboljšavaju pamćenje i korisne su za sve osobe koje se bave intele-ktualnim radom, ali i za prevenciju depresije i Alchajmerove bolesti.
Koja riba je najzdravija?
Riječna riba siromašnija je omega-3 masnim ki-selinama u odnosu na morsku. Ipak, neki sta-novnici rijeka veoma su dobar izvor ovih kori-snih nutrijenata, a među njima se naročito ističu pastrmka i tolstolobik, kao i som, šaran i riječni rakovi.
Međutim, stručnjaci savjetuju da se izbjegava konzumiranje masne riječne ribe, kao što je ša-ran, a da se prednost daje posnijim vrstama prevashodno pastrmki i smuđu. Kada je morska riba u pitanju, najviše omega-3 masnih kiselina ima u masnoj ribi poput haringe, lososa, skuše, morune, tune, srdele…
Riba u ishrani trudnica
S obzirom na to da pojedine vrste ribe sadrže veću količinu žive, a među njima su skuša, sa-bljarka, ajkula, štuka i tuna, trudnicama se sa-vjetuje poseban oprez.
Ovaj toksični metal se taloži u tijelu i izlučuje tokom naredna tri mjeseca, pritom prolazi kroz placentu i može da dospije u bebinu krv, gdje njegova koncentracija može biti i veća nego u majčinom krvotoku. Ovo može biti veoma opa-sno jer je bebin mozak izuzetno osjetljiv na ži-vu, a budući da se razvija tokom čitavih devet mjeseci, izloženost ovom metalu nije poželjna ni u jednom periodu trudnoće. Najmanje žive imaju račići, svijetla tuna i losos, a za ishranu trudni-ca je pogodna i sitna riba poput sardina, srdela i haringe.
Kako prepoznati svježu ribu?
Naravno, najsvježija je tek ulovljena riba i zato, kada kupujete ribu, obratite pažnju na njen miris koji treba da bude prijatan i neutralan. Drugo na šta treba obratiti pažnju jesu oči koje su, ako je riba svježa, bistre i pune, dok su kod pokva-rene upale i mutne. Takođe, škrge treba da bu-du crvene i vlažne, nikako suve, ljepljive i siv-kasto-smeđe, a koža mora da bude vlažna, neo-štećena i sjajna, s krljuštima priljubljenim uz tije-lo.
Sluz treba da bude ravnomjerno raspoređena, a riba da klizi iz ruku. Ako svježu ribu pritisnete prstom, na njoj neće ostati udubljenje. Kada ku-pujete zaleđenu ribu, vodite računa o tome da pakovanje nije otvoreno i oštećeno, kao i da na sebi nema velike kristale leda.
Srdele s mentom i bademima
Potrebno:
- oko 10 svježih i očišćenih srdela
- 1 šoljica badema
- 1 manji luk
- 3 režnja bijelog luka
- 1 šaka korijandera
- 1 šaka mente
- maslinovo ulje
- limun
- so i biber
Priprema:
Bademe rasporedite po papiru za pe-čenje pa ih ubacite u rernu na 180 stepeni ka-ko bi se tostirali. Trebaće im tek nekoliko minu-ta, zato ih držite na oku kako se ne bi ispekli previše. U blender ubacite korijander, mentu i bijeli luk. Dodajte malo soli i bibera pa kratko blendajte kako bi se sve povezalo i usitnilo. U posudu ubacite grubo sjeckani luk i polovinu tostiranih badema pa im dodajte dio začinskog bilja. Začinite maslinovim uljem i povežite. Na svakoj srdeli napravite tri reza sa svake strane. U posudu za pečenje na dno stavite ostatak mješavine s lukom, a dio koji ste pomiješali sa začinskim biljem utrljajte u ribu. Pecite na 180 stepeni oko 20 minuta ili dok riba nije gotova, zavisno od veličine.
Losos s lukom i medom
Priprema:
- 4 kašičice meda
- 2 kašičice soja sosa
- 2 kašičice sirćeta
- 2 režnja bijelog luka
- 2 fileta lososa
- susam
- maslinovo ulje
- so i biber
Priprema:
U posudi pomiješajte med, soja sos, sirće i protisnuti sjeckani bijeli luk. Osušite sa-mo kožu lososa. Zagrijte maslinovo ulje u tavi pa najprije pecite losos okrenut na stranu na kojoj se nalazi koža. Tek prije nego što ćete ga okrenuti, premažite ga lagano umakom koji ste pripremili i okrenite. Pecite još jedan minut. Pre-bacite na tanjir i pustite da se odmori barem tri minuta. Prelijte umakom i pospite tostiranim susamom.
