Zdravlje

Zašto želudac prvi "strada" kada smo pod stresom? Ljekar sa VMA otkriva razloge

Zašto želudac prvi "strada" kada smo pod stresom? Ljekar sa VMA otkriva razloge
Foto: Printscreen/Youtube/TelegrafrsTV | Zašto želudac prvi "strada" kada smo pod stresom?
J.T.

Stres, stalna zabrinutost i neizvjesnost mogu da izazovu brojne zdravstvene tegobe, među kojima su i problemi sa želucem i probavnim sistemom, a prof. dr Milan Jovanović sa Vojnomedicinske akademije (VMA) objasnio je kako dugotrajna izloženost stresu utiče na organizam i zašto je važno suočiti se sa problemima koji nas opterećuju.

Kada smo zabrinuti i pod stresom, svako od nas može osjetiti kako se problem reflektuje na neki organ, te se kod nekih osoba javljaju glavobolja, lupanje srca i hipertenzija, ali na duže staze želudac je organ preko koga ćemo sve što nam se dešava "obraditi".

Ako izuzmemo neke konkretne bolesti koje mogu biti uzrok problema, tegobe u želucu mogu se javiti kao posljedica stresa i konstantne zabrinutosti, o čemu je u podcastu "Zdravo sa Ivanom" govorio prof. dr Milan Jovanović, načelnik Centra hitne pomoći na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA).

"Najčešće tegobe, poput iritabilnog kolona i spazma mišića, javljaju se zbog nekih problema koje nismo rešili, već ih potiskujemo – to su one potisnute stvari. Opšte je poznato da čoveku mnogo više škodi neizvesnost nego loša vest. Recimo, kada čovek čuje lošu vest, kod njega se automatski pale odbrambeni mehanizmi", objašnjava profesor, prenosi Telegraf.rs.

Kako dalje ističe, kada je neko u konstantnom grču zbog neizvijesnosti, hormoni stresa su povišeni, a organizam je u fazi preživljavanja – "bori se ili bježi".

"Kada primite lošu vest, tugujete, ali vremenom ta tuga, zahvaljujući odbrambenim mehanizmima, počinje polako da biva kupirana. Kada imate neprekidnu neizvesnost, vi svakog dana imate tegobu i problem koji se nikako ne rešava. Dalje, imate povišene vrednosti kortizola i hormona stresa, a sve to dovodi do pada imunog sistema, reperkusija na digestivni sistem i druge organe, javlja se povišen krvni pritisak, promene na koži i puno drugih stvari. Moj savet je da definišete šta je to što vas muči, šta je to što vas plaši i da kažete sebi da li to možete da rešite. Ako ne možete, pomirite se s tim, a ako možete, rešite. Nemojte da vas neprekidno nešto plaši ili da nešto potiskujete. Život je previše kratak da biste se neprekidno plašili ili nervirali“, objasnio je profesor Jovanović.

 

Video
Najčitanije