BOSANSKI PETROVAC - Brojni su ostaci materijalne kulture koji svjedoče o dugom kontinuitetu ljudskog bivstvovanja na području Bosanskog Petrovca, a jedan od takvih dokaza su i tajnovite ruševine prastare crkve iz srednjovjekovnog perioda u selu Kolunić, nekoliko kilometara od pomenutog grada.
Ostaci ovog vjerskog objekta, u čijoj blizini se nalazi i nekropola stećaka, nalaze se odmah pored puta koji Bosanski Petrovac, preko planinskog prevoja Oštrelj, povezuje s Drvarom.
Mještani sela Kolunić kažu kako i danas živi legenda da će, ukoliko se na crkvi pomjeri bilo kakav kamen, padati crna ili krvava kiša.
Ovo materijalno dobro je upisano u registar nacionalnih spomenika pod zaštitom države, ali je proteklih decenija čitav lokalitet ugrožen nebrigom i nekontrolisanom gradnjom.
Od crkve su danas vidljivi ostaci nekadašnjih zidova i zvonika, a građena je od isklesanih kamenih kvadara. Nema preciznih istorijskih podataka o vremenu kada je izgrađena, ali se pretpostavlja kako bi to moglo biti čak u 12. vijeku, kada je čitav ovaj prostor pripadao srednjovjekovnoj župi Pset, kojom su vladali ugarski vazali.
Prvi poznati župan koji je upravljao pomenutom župom bio je neki Dionizije, koji se spominje u jednom spisu iz 1266. godine, kasnije njome vladaju knezovi Babonići, a potom pripada velikašima iz poznate porodice Blagajskih.
Također, istorijski izvori pominju i plemenitaške rodove Kolunića, koji su imali svoje posjede u župi Pset, a po njima danas ime nosi obližnje selo u podnožju planine Osječenice.
Prodorom Osmanlija porodice iz ovoga plemana se povlače na zapad i sjever, na teritorij Hrvatske, a mnoge od njih su i do danas zadržale svoja prezimena.
Crkva je kratkotrajno bila predmet arheoloških istraživanja šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je ustanovljeno da je visina crkvenog tornja iznosila 13,5 metara.
Također, tada je istraživana i obližnja nekropola s pedesetak stećaka sa srednjovjekovnom ornamentikom, te su na pojedinim nadgrobnim spomenicima uočeni natpisi pisani glagoljicom.
Nažalost, čitav ovaj lokalitet je vremenom zapušten i zarastao, te je realna opasnost da ovo kulturno blago vremenom bude potpuno uništeno.
Istoričari smatraju da su potrebna obimnija i detaljnija arheološka istraživanja cijelog lokaliteta kako bi se detaljnije utvrdilo iz kojeg perioda potiče, kao i njeno stilsko određenje, a ruševine crkve danas privlače posjetioce zaljubljene u daleku prošlost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
