PRNJAVOR - Crkve brvnare su posebna vrsta hramova, koje su Srbi, za vrijeme ropstva pod Turcima, gradili krišom, pod okriljem noći, najčešće na šumovitim terenima. Bile su skrivene od pogleda putnika da bi Turcima bile što manje na udaru.
Iza ovih spomenika kulture uglavnom nisu ostala imena graditelja i umjetnika, ali su ostale brojne legende. U sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske danas ima oko 15 sačuvanih crkava brvnara, a jedna od njih nalazi se u prnjavorskom selu Gornji Palačkovci.
Mićo Gojković, protonamjesnik palačkovačke parohije, u razgovoru za "Nezavisne novine" kaže da će ove godine biti obilježeno 180 godina od osvećenja crkve brvnare, koja je posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu.
"Crkva je podignuta i osvećena 1843. godine i do dana današnjeg sačuvana je u svom izvornom obliku. Renovirana je 2000. godine, kada je obavljena sanacija krovnog dijela, ali i poda, odnosno temelja. Zanimljivo je da majstori nisu morali mijenjati poprečne letve, već su ostale originalne, sačuvane još od izvornog vremena. Naša crkva je jedna među rijetkima i zbog činjenice da je unutrašnji inventar sačuvan u potpunosti", kazao je sveštenik Gojković.
Dodao je da je crkva u Palačkovcima unikatna i po načinu gradnje, jer za razliku od mnogih brvnara, ima veliki oltar i u oltaru prozore.
"Sam oblik crkve bio je oblik pravugaonika, izgledala je kao kuće koje su se tada gradile, da bi bila što manje primjetna. Dužina crkve je 9,7 metara, širina 4,8 metara, dok je visina sedam metara. Međutim, unutrašnjost je imala sve elemente crkve, koje posjeduje i danas. Od ikonostasa, oltara, trona, lađe hrama, sve te predmete koji su neophodni hramu, imala je, a ima ih i danas. U potkrovlju crkve nalazi se izdvojen prostor koji danas koristi hor, a prvobitno je služio kao molitveni prostor za žene i bio je prikriven, da ih Turci, ako provale u crkvu, ne mogu vidjeti i obeščastiti. U ta vremena bio je veliki izazov izgraditi ovakav objekat, ali to govori o posvećenosti naroda vjeri, pa su učinili sve da unutrašnjost hrama zrači prostranošću", objašnjava protonamjesnik palačkovački.
Ističe da je narod u to vrijeme morao da se posluži mudrošću da bi doskočio zabranama koje su mu Turci nametnuli.
"Majstor ili majstori koji su gradili crkvu ostali su bezimeni, ne možemo sa sigurnošću tvrditi njihova imena, ali je ostala legenda koja govori o njihovoj dovitljivosti. S obzirom na to da su bile ograničene dimenzije vanjskog hrama, napravili su ogromne strehe. Tako da, koliko god ljudi može biti u hramu, još ih duplo više može biti pod strehom. Postoji predanje da je majstor, koji je napravio strehe, kažnjen zbog svoje lukavosti i da su mu Turci odsjekli ruke, jer je proširio molitveni prostor. To je legenda, ali ipak imamo i neke činjenice. Vidljivo je da je crkva brvnara izgrađena na mjestu gdje je prethodno već bila crkva. Dokaz za to su ikone koje se nalaze u crkvi, i iz perioda su 19. vijeka, kada je brvnara i izgrađena. Međutim, imamo carske dveri koje se uopšte ne uklapaju u ikonopis iz tog perioda. Pretpostavka je da su starije od ikona, što je jedno od svjedočenja za priču o prvobitnom hramu", kazao je Gojković.
Napominje da postoji i predanje vezano za ulazna i izlazna vrata u palačkovačkoj crkvi brvnari.
"Zapadna vrata su veća, dok su južna mala. Jedan od razloga za tu odluku graditelja je vjerovanje Turaka da nema sreće u povratku istim putem, a u crkve su imali običaj ulaziti na konjima, da bi oskrnavili svetinju. Kako na južna vrata nisu mogli izaći na konjima, crkva u Palačkovcima sačuvana je od skrnavljenja. To je još jedan dokaz dovitljivosti naroda, ali to je samo jedan od elemenata priče. Drugi je i činjenica da čovjek u crkvu ne može ući uzdignute glave, već sa poniznošću i pažljivošću. Ulazak u hram treba da prati duboko poklonjenje čovjekovo i da sa pažnjom tjelesnom ulazi u dom molitve, što je jedan od razloga za visoke stepenice i pragove koji su tada izgrađeni. Čovjek kada nema prepreka ne obraća pažnju, a ulazak u hram treba biti sa pažnjom i pobožnosti", ističe sveštenik Gojković.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u maju 2005. godine donijela je odluku da se ova pravoslavna svetinja proglasi nacionalnim spomenikom u BiH, ali kako ističe naš sagovornik, to nije mnogo promijenilo situaciju na terenu.
"Ja sam ovdje već osam godina, ali niko se od nadležnih za nacionalne spomenike nije raspitivao da li je nešto potrebno uraditi, u kakvom je crkva stanju, šta učiniti da joj se vijek produži. Oni su proglasili nacionalni spomenik, ali je na nama briga da se borimo i vodimo računa o crkvi. Ona je naša, našem narodu pripada i mi se trudimo da je očuvamo kako i zaslužuje. Parohijani sela Palačkovci nastavljaju da njeguju pravoslavnu tradiciju, a najviše se kod ove svetinje okupljaju u vrijeme velikih praznika, kao što je nedavno bila služba i pričešće za vrijeme praznika Blagovijesti", kazao je Gojković.
Napominje da je svako služenje molitve u crkvi brvnari kao mali povratak u prošlost.
"Poseban je trenutak kada čovjek boravi u crkvi brvnari, kada se vratimo u dane kada su naši preci živjeli, u skormosti, ali uvijek u slavu Bogu. Tamo gdje se uznose molitve, što duže i više, mjesto je svetije, jer mi mjesto osvećujemo molitvom. Samim tim se prostor uzdiže i bude Bogu ugodniji. 'Tamo gdje ste sabrani, u ime Božije, tamo sam i ja sa vama' i upravo se to osjeti, prisustvo blagodati Božije tamo gdje se ljudi saberu i mole Bogu skoro je opipljivo", objašnjava otac Gojković.
Naš sagovornik ističe da je crkva brvnara ogledalo duhovnog života naroda ovog kraja, kao i svjedočenje o velikoj ljubavi i posvećenosti vjeri pravoslavnoj.
"Bog je taj koji daje i snagu i volju, a crkva je svjedočenje duhovne vertikale našeg naroda. Opstajemo ovdje, ne u inat nekome, već u slavu Bogu, i nastavljamo korake predaka, što je suština i duhovni ponos jednog naroda. Ipak je ova crkva opstala 180 godina, a tolikim kućama nije ostalo ni traga, a nastali su od istih materijala i građeni su istim principima. Gospod je dao da ova crkva opstane i to sve ima svoju veličinu i radost i na ponos je svima koji žive ovdje ili vode porijeklo iz naših krajeva", zaključio je sveštenik palačkovački.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.