Negativne misli lako mogu da vas uvuku u začarani krug iz kojeg je teško izaći. Ako vam je poznato da satima analizirate razgovore, svađe ili moguće buduće scenarije, važno je da znate jednu stvar – prekomjerno razmišljanje nije osobina ličnosti, već navika koja može da se promijeni.
Ne radi se o tome da potpuno prestanete da razmišljate, već da naučite kako da svoje misli usmjerite na zdraviji način.
Jedan dan bez žaljenja
Ako često kukate ili se žalite, pokušajte da izdržite jedan dan bez ijedne pritužbe.
Iako se žaljenje može činiti kao način da se oslobodite stresa, psiholozi upozoravaju da ono često ima suprotan efekat. Svaki put kada iznova prepričavate ono što je pošlo po zlu, vaš mozak sve više usvaja uvjerenje da nemate kontrolu nad situacijom.
Pokušajte da 24 časa ne izgovorite nijednu pritužbu, čak ni u sebi. Mnogi primijete da se nakon toga osjećaju rasterećenije i imaju više energije, prenosi N1.
Prekinite niz pitanja „šta ako“
Neprestano razmišljanje o tome šta bi moglo da krene po zlu jedan je od glavnih uzroka prekomjernog razmišljanja.
Umjesto pitanja: „Šta ako se dogodi najgore?“, pokušajte da se zapitate: „Šta ako ipak sve ispadne dobro?“
Ova mala promjena neće odmah promijeniti način razmišljanja, ali može prekinuti spiralu negativnih misli i pomoći vam da situaciju sagledate racionalnije.
Primijenite pravilo od 10 sekundi
Ne zaslužuje svaka misao vašu pažnju.
Kada vas uznemiri neka vijest ili negativna misao, zastanite i zapitajte se:
„Da li ovo zaista zaslužuje moju pažnju u ovom trenutku?“
Sačekajte deset sekundi prije nego što nastavite da razmišljate o tome.
Vrlo često će upravo tih nekoliko sekundi biti dovoljno da manje važne misli izgube snagu.
Prekomjerno razmišljanje opstaje zahvaljujući pažnji koju mu poklanjate. Kada mu je uskratite, ono postaje sve tiše.
Ne zamišljajte uvijek najgori scenario
Ako stalno unaprijed zamišljate katastrofalne ishode, možda mislite da se tako pripremate za sve mogućnosti.
Međutim, na taj način zapravo učite svoj nervni sistem da stalno očekuje opasnost.
Vremenom tijelo počinje da reaguje na zamišljene prijetnje isto kao i na stvarne – srce ubrzano lupa, disanje postaje pliće, a osjećaj strepnje postaje sve izraženiji.
Zato pokušajte da prestanete sa mentalnim „uvježbavanjem“ katastrofa koje se još nisu dogodile. To ne znači da treba ignorisati moguće rizike, već da ne dozvolite da vas zamišljeni najgori ishodi preuzmu prije nego što se bilo šta zaista desi.
Napomena: Više korisnih savjeta o zdravlju, porodici, psihologiji i svakodnevnom životu pročitajte u našoj rubrici Život.