Teško da bi se mogao zamisliti krupniji i važniji istorijski događaj u 20. vijeku od Sarajevskog atentata, kada je sedamnaestogodišnji đak Gavrilo Princip ubio austrijskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda.
Iako su u to ljeto 1914. sve velike sile priželjkivale rat kako bi se, svako iz svojih interesa, obračunao sa svojim dugogodišnjim neprijateljima, niko nije želio da ga započne.
Principov atentat na Franca Ferdinanda 28. juna 1914. godine bio je kao poklon s neba za Habzburšku carevinu da za to okrivi Srbiju i da se s njom, kao glavnim suparnikom na Balkanskom poluostrvu, obračuna jednom za sva vremena.
Kao što je iz istorijskih čitanki već dobro poznato, ostale sile su to iskoristile da ostvare svoje imperijalističke interese. I tako je počeo Prvi svjetski rat, koji je doveo do kolapsa tri velike carevine i iz temelja promijenio mapu Evrope.
Da nije bilo tog rata, ne bi bilo ni boljševičke Rusije ni nacističke Njemačke, a Velika Britanija bi, umjesto SAD, možda i dalje bila najveća svjetska sila...
Tokom posjete Beču iskoristio sam priliku da obiđem Vojni muzej Austrije, u kojem se čuvaju predmeti koji su u vezi sa Sarajevskim atentatom.
Cijela jedna prostorija ovog muzeja, koji je pod vojnom ingerencijom, posvećena je Sarajevskom atentatu.
S desne strane, najvažniji eksponat je automobil kojim se Franc Ferdinand dovezao u Sarajevo. Na boku automobila još je jasno vidljiva rupa od Principovog metka.
Uprkos jasno vidljivom znaku da je fotografisanje zabranjeno, nisam mogao da odolim da ne napravim nekoliko selfija. Nepažljivo sam se suviše približio automobilu, pa se aktivirao alarm. Ugasilo se svjetlo, upalila crvena lampica i oglasio zvučni signal. U prostoriju je utrčala radnica muzeja, koja mi je ljubazno objasnila da ne bi trebalo da se suviše približavam vrijednim eksponatima i da je fotografisanje zabranjeno upravo da blic ne bi aktivirao alarme.
Lijevo od automobila nalaze se tri pištolja atentatora i jedna neaktivirana kockasta ručna bomba.
Na pločici pored pištolja objašnjeno je da je to oružje koje su isljednici pronašli kod pripadnika Mlade Bosne, ali ne objašnjavaju koji pištolj je Gavrilov.
Poslije su mi u upravi muzeja objasnili da nikada nije zvanično utvrđeno iz kojeg pištolja su ispaljena dva sudbonosna metka koja su ubila Franca i njegovu suprugu Sofi.
"Policijski isljednici su, kao što možete zamisliti, u tom trenutku imali puno važnija posla", objasio nam je jedan radnik muzeja.
Nedaleko od pištolja nalazi se i propucani vjetrobran, ispod kojeg tablica na njemačkom i engleskom jeziku objašnjava da je tu prošao metak koji je pogodio Franca u grlo, od kojeg je, nešto kasnije, i izdahnuo.
Sa suprotne strane automobila nalaze se kauč na kojem je Ferdinand izdahnuo u guvernerovoj rezidenciji nedaleko od Latinske ćuprije i njegova uniforma.
Uniforma je rasječena, i kasnije pažljivo zašivena, s lijeve strane, a tragovi izblijedjele krvi i danas su vidljivi. Nisam mogao da odolim da ne napravim još jedan selfi. Ovaj put bez blica i bez suvišnog približavanja neprocjenjivom predmetu.
Tu se nalaze i komadi odjeće njegove supruge Sofi, kao i još nekoliko predmeta iz lične kolekcije carskog para.
Sama prostorija smještena je uz ulaz dijela muzeja koji je posvećen Prvom svjetskom ratu.
Odmah iza sobe o Sarajevskom atentatu nalaze se i deklaracija o objavi rata Srbiji, kao i opisi prvih bitaka. Detaljno su opisane i Cerska i Kolubarska bitka, kada je austrougarska vojska umarširala u Srbiju, a izložene su i srpske vojne zastave, uniforme i ostali rekviziti.
Poruka kompletne muzejske postavke je bila vrlo jasna uz moto koji je napisan na ulazu u velelepnu zgradu: Oružju je mjesto u muzejima!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
