Mnoge žene koje prodaju svoje tijelo sve se više muče da privuku mušterije koje žele da plate zato što njihove izloge zaklanjaju turisti koji prave selfije i koje zanima samo besplatna atraktivna prilika za fotografiju, umjesto da plate za seks.
Gradonačelnica glavnog grada Holandije pokušava da nađe rješenje ovog problema čitavim nizom mjera kojima bi pomogla da se seksualne radnice sklone od objektiva kamera.
Gradonačelnica je iznijela ideju da se prostitutkama izdaju dozvole kako bi mogle da rade i izvan klaustrofobične zone ulice crvenih fenjera.
Ministarstvo pravde je 2009. godine saopštilo da će specijalni javni tužilac zatvoriti izloge za prostituciju povezane s organizovanim kriminalnim sindikatima. Industrija seksa i dalje je sinonim za nasilje, drogu, pranje novca i druge kriminalne aktivnosti. Javne kuće s izlozima prečesto se pojavljuju u istragama o trgovini ljudima.
Prethodni pokušaj da se počisti De Valen, ulica crvenih fenjera, podrazumijevao je da gradska vlast otkupi javne kuće od velikih makroa i ponudi jeftinu stanarinu startapovima i umjetnicima.
400 djevojaka prodaje svoje tijelo
Međutim, izgleda da niko ne zna koliko tačno žena radi u seksualnoj industriji ovog grada. To se naziva mračnom cifrom. Prema nekim istraživanjima, radi se o 4.000 žena, neka druga kažu 8.000. Neki kažu da je 10 odsto njih posljedica trgovine ljudima, a drugi kažu 90 odsto. Čak i ako je u pitanju ova najniža brojka, to znači da 400 djevojaka prodaje tijelo.
Nevada u akciji gašenja javnih kuća
Javne kuće u Nevadi postoje još iz vremena zlatne groznice, ali u jednom od 16 okruga u toj državi to možda više neće biti slučaj.
Denis Hof, vlasnik "Ranča zečica" i trećine legalnih kupleraja u Nevadi, od kojih se četiri nalaze u okrugu Lajon, tvrdi da su žene koje rade u javnim kućama uspješne predstavnice jedne žive, moderne branše.
Legalne javne kuće u Nevadi postoje od 1971. godine. Nekad su bile neupadljive i sa domaćinskim ugođajem, mjesta namijenjena putujućim trgovcima i usamljenim kamiondžijama. No, Hof je biznis uveo u 21. vijek, uz pomoć holivudskog glamura i lukavog marketinga.
Hof je u razgovoru za BBC tvrdio da njegovo poslovanje doprinosi lokalnoj ekonomiji sa dodatnih 10 miliona dolara godišnje, kroz zapošljavanje spremačica, barmena, kuvara, vozača, ljekara, frizera i drugih, a osim toga industrija seksa pojačava turizam u cijeloj saveznoj državi.
Međutim, ostaje sporno da li je turizam takvog tipa zapravo u najboljem interesu savezne države. Neki smatraju da su zbog javnih kuća sve žene koje žive u blizini podložnije napadima, da postojanje bordela povećava rizik trgovine ljudima, kao i da odvraća ugledne firme od investiranja u taj region.
Kritičari bordela tvrde da bi još više firmi koje se bave tehnologijom došlo u Nevadu da bordeli ne postoje, a smatraju da budućnost Nevade leži upravo u njihovom dolasku. Takođe imaju etičke primjedbe.
Brenda Simpson iz Komiteta za političku akciju za ukidanje trafikinga i prostitucije kaže da je vrijeme da svi prestanu da okreću glavu na drugu stranu.
"Znate, nekad se smatralo da je i dovođenje robova iz Afrike u redu, sve dok neko konačno nije smogao hrabrosti da kaže: 'Ne, više nećemo da imamo robovlasništvo'. Ovo je samo drugačija vrsta ropstva. Žene u legalnim javnim kućama su robovi", kaže Brenda.
Krajnji cilj kampanje, čiji pobornik je Simpsonova, je ukidanje legalnog seksualnog rada u cijeloj Nevadi. Okrug Lajon jedini je od 16 okruga u toj saveznoj državi u kojem je dovoljan broj stanovnika potpisao peticiju za pokretanje inicijative za održavanje izbora u vezi sa zatvaranjem bordela. Međutim, ukoliko zatvaranje bordela bude izglasano, Brenda smatra da će se i u drugim okruzima vjerovatno desiti isto.
Njena grupa nedavno je pokrenula kampanju pod nazivom "Zatvorite tržnicu mesa". Posteri, brošure i TV reklame prikazuju žene zapakovane u posude i uvijene plastičnom folijom kao da su komad mesa.
Melisa Holand, upravnica skloništa za zlostavljane žene u obližnjem gradu Rinu, takođe nema poverenja u predstavu o "srećnoj seks-radnici".
Kaže da je njena organizacija "Probudi se" pomogla mnogim ženama u cijeloj Nevadi da napuste prostituciju i pronađu druge poslove.
Melisa se poziva na studiju o industriji seksa u Nevadi koju je napisao akademik iz Kalifornije i u kojoj autor zaključuje da legalizovana prostitucija poboljšava uslove rada za makroe i vlasnike javnih kuća, a ne za žene koje u njima rade. U studiji je iznesena optužba protiv mnogih legalnih bordela da u njima vlada atmosfera skoro kao u sekti koja sprečava zaposlene da iskreno govore o opasnostima sa kojima se suočavaju i koje uključuju droge i seksualno napastvovanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.